Novo izvještaj stiže samo 18 mjeseci nakon posljednje procjene vlade, no zbog ruske invazije na Ukrajinu vlada smatra da je nužno preispitati svoju sigurnosnu politiku.
Tradicionalno, Finci su oprezni prema Rusiji, zemlji s kojom dijele 1340 kilometara dugu granicu i s kojom su 1939. i 1944. vodili dva rata i izgubili značajan dio teritorija.
Niti NATO nije uživao potporu stanovništva i Savez je uobičajeno podržavalo tek oko 20 posto Finaca, no unazad mjesec dana podrška Savezu predvođenom SAD je porasla.
“Nakon što se analiziraju rizici i alternative, doći će vrijeme za zaključke”, rekao je Niinisto, no nije rekao kada bi se mogli očekivati zaključci vlade, piše Raport.
“Imamo također sigurna rješenja za našu budućnost. Moramo ih temeljito razmotriti. Ne s odgodom, nego pažljivo”, istaknuo je predsjednik.
Niinisto se prošli vikend u Washingtonu sastao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, a s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bi trebao telefonski razgovarati u petak.
Finske vlasti su danas priopćile da su povećale rezerve goriva i primarnih proizvoda koje Finska čuva još od posljednjih ratova.
Finska premijerka Sanna Marin jučer je kazala da će se o pridruživanju NATO-u “raspravljati i u parlamentu, s predsjednikom, u vladi i među strankama”.
Zanimljivo je da je samo prije nekoliko dana glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Maria Zakharova uputila jasnu prijetnju Finskoj i Švedskoj.
“Ako bi Finska i Švedska pristupile NATO-u, koji je u prvom redu i prije svega vojni savez, to bi imalo teške vojno-političke posljedice koje bi iziskivale odgovor naše zemlje.”
