I dalje je vidljiv veliki natpis ‘djeca’ kraj pozorišta.
Gradonačelnik Mariupolja je rekao da je najmanje 5.000 ljudi poginulo, a da je 90 posto građevina uništeno.
#Mariupol, #Donetsk region, east #Ukraine: 95% of buildings have been destroyed by #Russia|n shelling and strikes
— Alex Kokcharov (@AlexKokcharov) March 30, 2022
Južna ukrajinska luka Mariupolj postala je meta žestokih ruskih napada brzo nakon početka invazije 24. februara, prenosi Hina.
Bojčenko je rekao da je do 27. marta pobjeglo 290.000 ljudi iz grada, ali i da je najmanje 160.000 zarobljeno bez struje, s malo hrane i drugih zaliha.
Mariupolj je najveći ukrajinski grad na Azovskom moru koje je povezano s Crnim morem uskim Kerčkim tjesnacem.
Grad je dobio ime po Mariji Feodorovnoj, ženi ruskog cara Aleksandra III., a nalazi se oko 70 kilometara od granice s Rusijom.
Udaljen je tek nekoliko kilometara od teritorija istočne Ukrajine pod kontrolom proruskih separatista koji se bore protiv ukrajinskih vladinih snaga od 2014. godine.
Zauzimanje Mariupolja moglo bi Rusiji omogućiti stvaranje kopnenog mosta između dviju separatističkih, samoproglašenih narodnih republika u Donbasu i regije Krim koju je Rusija zauzela i anektirala 2014.
Zauzimanjem Mariupolja Rusija bi mogla kontrolirati ukrajinsku obalu na Azovskom moru i odsjeći Ukrajinu od Crnog mora.
Ruske snage već su zauzele crnomorsku luku Herson, udaljenu 380 kilometara od Mariupolja. Rusija kontrolira i crnomorske luke na Krimu.
Gubitak Mariupolja i uspostava kopnenog koridora omogućili bi ruskim snagama da opkole ukrajinske vojnike koji su prije rata bili stacionirani na liniji dodira s teritorijem pod kontrolom separatista.
Time bi se oslobodili ruski vojnici koji su ondje zapeli i mogli bi krenuti na nove dužnosti – nove frontove.
