Izazov za NATO tokom cijelog ovog rata bio je kako svom savezniku Ukrajini dati dovoljnu vojnu podršku da se brani, a da se ne uvuče u sukob i da se ne nađe u ratu s Rusijom.
Ukrajinska vlada bila je eksplicitna u svojim pozivima za pomoć. Ako želi imati ikakve šanse da se odbrani od nadolazećeg ruskog napada na regiju Donbas na istoku zemlje, Kijevu hitno trebaju zalihe Javelina, NLAW-a (lakog protutenkovskog oružja sljedeće generacije), Stingera i Starstreaka, protuoklopnih i protuzračnih raketa.
To oružje je i poslano, ali Ukrajina želi više. Želi tenkove, ratne avione, bespilotne letjelice i napredne sisteme protuzračne obrane od raketa kako bi se suprotstavili sve većoj ruskoj upotrebi zračnih napada i projektila dugog dometa koji neprestano pustoše ukrajinske strateške zalihe goriva i drugih osnovnih stvari.
Ono što sprečava NATO da pošalje moćnije oružje Ukrajini je strah od eskalacije. Rizik da bi Rusija mogla pribjeći taktičkom nuklearnom oružju kratkog dometa ili da se sukob proširi izvan granica Ukrajine u širi evropski rat, stalno je u glavama zapadnih čelnika i ovdje su ulozi opasno visoki, piše BBC.
BBC navodi da postoji niz mogućih scenarija koji će nedvojbeno zaokupljati umove zapadnih ministarstava odbrane. Ovo su tri takva scenarija.
Prvi, protubrodska raketa koju je isporučio NATO a koju ispale ukrajinske snage u Odesi pogađa i potapa ruski ratni brod u Crnom moru uz gubitak gotovo 100 mornara i marinaca. Broj smrtnih slučajeva ove veličine u jednom udaru bio bi bez presedana i Putin bi bio pod pritiskom da odgovori u nekom obliku.
Drugi, ruski strateški raketni napad cilja na konvoj vojne opreme koji prelazi iz NATO zemlje, poput Poljske ili Slovačke, u Ukrajinu. Ako bi se bilo žrtava na NATO-ovoj strani granice, to bi potencijalno moglo pokrenuti članak 5. NATO-ovog Ustava, dovodeći cijeli savez u odbranu napadnute zemlje.
Treći, usred žestokih borbi u Donbasu dolazi do eksplozije u industrijskom objektu što rezultira ispuštanjem otrovnih hemijskih plinova. Iako se to već dogodilo, nije bilo prijavljenih smrtnih slučajeva. No, ako bi to rezultiralo masovnim žrtvama kakve su viđene u sirijskoj upotrebi otrovnog plina u Ghouti i ako se utvrdi da su ga namjerno izazvale ruske snage, NATO bi bio dužan odgovoriti.
Sasvim je moguće da se nijedan od ovih scenarija neće ostvariti, navodi BBC.
No, dok su zapadne nacije pokazale rijedak stepen jedinstva u snazi svoje reakcije na rusku invaziju, postoje sugestije da su samo reaktivne i da ne razmišljaju o tome kakav bi kraj sukoba mogao biti.
“Ono što ovdje pokušavamo postići jest pružiti Ukrajini svu pomoć koju možemo, ali da ne izazovemo Treći svjetski rat. Problem je u tome što je Putin bolji igrač pokera od nas”, kazao je jedan neimenovani britanski zvaničnik.
Poslanik Tobias Ellwood slaže se s tim.
“Rusija prijetnju eskalaciju korisi vrlo učinkovito. Mi smo prestrašeni. Izgubili smo sposobnost kontroliranja eskalacijske ljestvice”, naveo je. prneosi “Klix“.
