Od početka ruske agresije u Ukrajini, od februaraa je ugašeno oko 4,8 miliona radnih mjesta budući da su mnoga poduzeća zatvorena, izvoz je smanjen, a milioni građana izbjegli su pred sukobima, objavila je Međunarodna organizacija za rad (ILO).
Izgubljena radna mjesta čine oko 30 posto ukrajinske radne snage prije invazije, utvrdio je ILO u danas objavljenom izvještaju.
Njihov broj mogao bi se popeti na sedam miliona ako se neprijateljstva nastave, upozorila je organizacija, dodavši i da bi primirje moglo u kratkom roku obnoviti 3,4 milijuna radnih mjesta.
Iz Ukrajine pobjeglo više od 5 miliona ljudi
Hiljade ljudi poginule su tokom ruske invazije na Ukrajinu, a pred sukobima izbjeglo je više od pet miliona ljudi, uglavnom žena, djece i starijih. Ukrajinski BDP mogao bi se ove godine zbog rata smanjiti najmanje za trećinu.
– Poremećaji u gospodarstvu i veliki broj raseljenih unutar Ukrajine i izbjeglih u druge zemlje izazivaju velike gubitke u zapošljavanju i prihodima -zaključuje ILO u istraživanju.
Ruska agresija u Ukrajini rezultirala je razornom humanitarnom krizom, potaknuvši najbrže prisilno kretanje stanovništva od Drugog svjetskog rata.
Posljedice rata mogle bi se preliti i na zemlje središnje Azije
Većinu izbjeglica primile su susjedne zemlje, poput Poljske i Rumunjske, navodi ILO, dodavši da je oko 1.2 milijuna izbjeglih prije rata bilo zaposleno.
Rast cijena
Potraje li, tržišta rada i sustavi socijalne skrbi u tim zemljama bit će pod pritiskom kroz dulje vremensko razdoblje, što će vjerojatno povećati nezaposlenost, utvrdili su autori istraživanja.
– Hipotetski, dodavanje izbjeglica broju nezaposlenih povećalo bi stopu nezaposlenosti u Poljskoj s tri na 5.3 posto – izračunao je ILO.
Posljedice rata mogle bi se preliti i na zemlje centralne Azije koje uvelike ovise o doznakama migranata zaposlenih u Rusiji, upozorava međunarodna organizacija.
Doseljeni radnici mogli bi u slučaju pada aktivnosti u Rusiji zbog zapadnih sankcija i troškova rata ostati bez posla i vratiti se kući.
Na globalnom nivou, rat u Ukrajini ubrzao je rast cijena hrane i energije i ugrozio radna mjesta i realni rast plaća, posebno u zemljama s niskim i srednjim dohotkom koje se još oporavljaju od pandemije koronavirusa, napominje ILO.
