Rusija bi mogla taj put zatvoriti ili ga iskoristiti za pregovore sa Zapadom oko situacije u Ukrajini. Zatvaranje koridora na granici s Turskom samo bi pogoršalo izbjegličku krizu u Evropi i na Bliskom istoku, koja je već sad najgora još od Drugog svjetskog rata, piše “New York Times”.
Pravo veta u Vijeću sigurnosti
Zatvaranje humanitarnog koridora moguće je zato što Rusija ima pravo veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje će se u julu glasati o tome hoće li koridor i ubuduće ostati otvoren, prenosi Raport.
Ipak, čini se da rat u Ukrajini već sad utječe na zbivanja na koridoru. To potvrđuje i jordanski ministar vanjskih poslova, Ayman Safadi, koji napeto promatra kako će postupiti Rusija.
Naime, više od milion Sirijaca živi u Jordanu, a Safadi smatra da je za posredovanje u mirovnim pregovorima “zasigurno potreban dogovor Rusa i Amerikanaca”, prenosi Net.hr.
“S obzirom na trenutnu dinamiku, posljedice bi mogle biti teške u smislu životnih uvjeta za sirijske izbjeglice i raseljene osobe”, rekao je Safadi.
Rusija je vetom 2020. godine zatvorila tri sirijska humanitarna koridora, a onaj u Bab al-Hawi je pristala zadržati nakon teških pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.
U Kremlju smatraju da je zatvaranje humanitarnih ruta potrebno za održavanje suvereniteta Sirije. Zalažu se za raspodjelu humanitarne pomoći putem vlasti Bashara al-Assada, a ne putem UN-a.
Rusija je Assadov saveznik u ratu koji bjesni od 2011. Humanitarna pomoć je uglavnom išla u područja pod kontrolom pobunjenika.
Ruta iz Bab al-Have vodi u provinciju Idlib, na sjeverozapadu zemlje, jednu od rijetkih pod kontrolom pobunjenika. Ondje je i utočište ekstremističke skupine povezane s Al-Qaidom.
Uprkos tome, međunarodna zajednica lobira za to da ruta ostane otvorena. Ovog mjeseca SAD predsjedava Vijećem sigurnosti UN i održao je niz sastanaka na temu Sirije.
Zamjenik ruskog ambasadora u UN, Dmitrij Poljanski, tvrdi da Kremlj nije odlučio kako će glasati, ali naglašava da ekstremisti u Idlibu ugrožavaju humanitarnu pomoć te da se njome koriste i terorističke skupine, dodajući da su neki konvoji čak i napadnuti.
Malo razloga za optimizam
Dodao je da pregovori sa SAD stagniraju, s obzirom na “trenutne geopolitičke okolnosti”.
“Iskreno, u ovoj fazi nemamo puno stvari zbog kojih bismo mogli biti optimistični”, rekao je Poljanski.
Ipak, strane diplomate tvrde da su iz Moskve došli neodređeni signali kako bi Rusija mogla iskoristiti glasanje za dobijanje ustupaka u ratu u Ukrajini, vjerojatno se vodeći izbjegavanjem ili popuštanjem teških sankcija Zapada.
Dodaju kako je Rusija prestala sudbinu koridora u Siriji direktno povezivati s ratom u Ukrajini, ali vjeruju da će se za pomoć oko sankcija obratiti zemljama koje će biti izravno pogođene novim izbjegličkim valom, moguće i Turskoj, u kojoj već žive milioni izbjeglica i koja se ponudila za posredovanje u mirovnim pregovorima Rusije s Ukrajinom.
Stoga se Ankara već priprema za ono što bi Rusija mogla učiniti.
Osobe upoznate s cjelokupnom diplomatskom situacijom očekuju da će humanitarna ruta biti dio diplomatskih razgovora o Ukrajini.
Inače, Turska je članica NATO-a i Ukrajini isporučuje oružje, ali se zbog “sigurnosnih razloga” protivi ulasku Švedske i Finske u Savez. Uz to je zabranila ruskim ratnim brodovima pristup Bosporu i Dardanelima.
Diplomati predviđaju i da će se Rusija braniti od optužbi da je narušila ukrajinski suverenitet tvrdeći da humanitarna ruta narušava sirijski teritorijalni integritet.
Najavljuju da će SAD i druge zemlje u Vijeću sigurnosti poslati “jasnu poruku” o nužnosti zadržavanja koridora otvorenim. No, nema garancija da će Rusi to poslušati.
Dio strategije
“Rusi nikada nisu priznali da je prijelaz Bab al-Hawa od vitalnog značaja i da ga moramo držati otvorenim. Bio je to samo dio njihove strategije komadanja, dio po dio, a ovo je uvijek bio materijal za pregovaranje i dogovore “ispod stola”.
Ono što je posebno tužno je kako se igraju sa životima ljudi”, rekla je Sherine Tadros, voditeljica ureda Amnesty Internationala pri UN-u.
Građanski rat je u izbjeglištvo otjerao 5,7 miliona Sirijaca, dok je Ukrajinu od početka ruske invazije napustilo 6,7 miliona ljudi.
Uz to, blokiran je i izvoz žitarica iz Ukrajine, a zbog sankcija i iz Rusije, zbog čega prijeti nestašica hrane koja će posebno pogoditi već ionako ugrožena područja, a time i Siriju.
“Pretpostavljamo da će nastati humanitarna kriza zbog nedostatka hrane. Tada bi situacija mogla postati vrlo, vrlo teška”, poručio je italijanski premijer Mario Draghi ranije ovog mjeseca u Washingtonu.
Iz Moskve su prošle sedmice poručili da će pomoći u sprečavanju nestašice hrane, ako Zapad ublaži sankcije.
Prekid sankcija
Vladimir Putin je poručio da je Rusija spremna dati “značajan doprinos” ublažavanju krize odobravanjem izvoza žitarica i gnojiva, ali pod uvjetom prekida sankcija Zapada. No, njegov je prijedlog ubrzo odbijen.
S druge strane, SAD su na nedavno održanoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji obećale slanje 808 milijuna dolara vrijedne humanitarne pomoći Siriji.
Agencija za izbjeglice UN prikupila je 6,7 milijardi te je zatražila prikupljanje još 10,5 milijardi dolara pomoći.
Američka ambsasadorica pri UN, Linda Thomas-Greenfield, glasanje o humanitarnoj ruti nazvala je “pitanjem života i smrti”.
Poljanski tvrdi da bi i drugi granični prijelazi mogli omogućiti nastavak isporuke humanitarne pomoći. I ovo je pitanje dovelo do usporedbe Putinove brutalne agresije u Ukrajini te njegove podrške jednako brutalnom režimu u Siriji.
“Niko tko je pratio Putinovu brutalnost u Siriji u posljednjem desetljeću ne bi trebao biti iznenađen što on izgladnjuje i granatira Ukrajince, baš kao što je izgladnjivao i granatirao Sirijce”, rekao je senator Bob Menendez, demokrat iz New Jerseyja i predsjednik Odbora za vanjske poslove američkog Senata.
