“Mi ne tražimo članstvo, mi tražimo prvi korak”, rekao je Zhovkva za Euroactiv ubrzo nakon posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Kijevu u subotu.
Zhovkva je rekao da EU nije zatražila nikakve dodatne informacije od ukrajinske vlade i da se nada da je to znak da je izvršna vlast “zadovoljna količinom obavljenog posla i nivoom pruženih informacija”.
“Mi smo optimistični u pogledu odluke Evropske komisije, ali znamo da će debata u Evropskom vijeću biti od velike važnosti”, rekao je on.
Komisija bi trebala da iznese svoje mišljenje po pitanju zahtjeva Ukrajine za kandidatski status u petak, što znači da zvaničnici EU imaju otprilike sedmicu dana da razmotre dokument prije nego što donesu odluku o tom pitanju na ključnom samitu EU 23. i 24. juna.
Kako navodi Euroactiv, u dokumentu će biti navedeni uslovi koji se odnose na vladavinu prava i borbu protiv korupcije.
“Ne kažemo da smo 100 posto postigli što je potrebno po pitanju vladavine prava ili po nekim drugim pitanjima, ali spremni smo da radimo na tome. Da, ima posla koji treba da se uradi, ali to je teško u vrijeme rata”, rekao je Zhovkva, te izrazio nadu da će to prepoznati i institucije EU i država članica.
“Ali ako govorimo o statusu kandidata za članstvo u EU, treba li biti 100 posto uspjeha? Definitivno ne. Nijedna zemlja kojoj je dodijeljen status kandidata nije ga ostvarila 100 posto”, rekao je on.
“Ne želimo biti potencijalni kandidat, nego kandidat”
Euroactiv navodi da je Zhovkva također odbacio sve alternativne modele za proces proširenja EU, uključujući “prilično nejasan” prijedlog francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se Ukrajina i druge zemlje uključe u širi okvir drugog reda bez davanja punopravnog članstva.
“Nema statusa ‘potencijalnog’ kandidata – mi ne zaslužujemo bosanski scenario”, rekao je Zhovkva.
Ovaj list navodi da je BiH označena kao potencijalni kandidat za članstvo u EU još od 2003. godine, te da je od postignut vrlo mali napredak, “a sumnje u proces pristupanja dijelom se vide kao uzrok sve veće fragmentacije između tri političke frakcije u zemlji.”
“Ne želimo biti potencijalni kandidat, ne kandidat za kandidaturu, ne polukandidat, samo kandidat”, naglasio je Zhovka.
Uoči ključnog samita lidera EU kasnije ovog mjeseca, visoki ukrajinski zvaničnici posljednjih sedmica obilaze sve evropske prijestolnice u sklopu usklađene diplomatske operacije.
Euroactiv navodi da su neke zemlje članice, uključujući Dansku, Švedsku, Holandiju i Portugal, i dalje skeptične u pogledu kandidature Ukrajine, dok većina, uključujući mnoge zemlje istočne Evrope i Italiju, podržava tu inicijativu.
Zhovkva je rekao da mnogi koji su izrazili neslaganje u bilateralnim razgovorima sada čekaju mišljenje Komisije te da bi moglo doći do toga da promjene stav nakon sastanka.
“Putinu je cilj cijela Evropa”
Na pitanje da li Ukrajina očekuje da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao preduzeti hrabriju vojnu akciju ako odluka bude pozitivna, Zhovka je rekao:
“Ne trebamo se plašiti šta Rusija hoće ili neće učiniti prije ili poslije ove odluke”.
Dodao je da zemlje članice EU također nebi trebale da strahuju od toga “jer je njemu (Putinu) cilj cijela Evropa.”
“Ne treba razmišljati o tome kako će Rusija reagovati. Treba razmisliti o reakciji Ukrajinaca, koja je mnogo važnija. Kako će reagovati ukrajinski vojnici koji se bore u rovovima i građani?”, dodao je.
“Odsustvo pozitivnog odgovora za njihovu Ukrajinu u junu bi također predstavljalo neuspjeh za cijelu EU, jer bi pokazalo da nije spremna donositi odluke od velike važnosti, da je preslaba – i to će biti signal za Rusiju”, naglasio je on. prneosi “N1“.
