“Rat u Bosni i genocid u Srebrenici predstavljaju neuspjeh međunarodne zajednice da se odlučno suprotstavi ovoj politici.” Ovo doslovno piše u Rezoluciji “Pružiti podršku Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost” koju je u petak (08.07.2022.) usvojio njemački Bundestag. Prethodno se objašnjava da je riječ o politici „koja dijeli ljude i huška jedne protiv drugih i koja ne preza od pomjeranja granica, protjerivanja i ubojstava”.
No, ovdje je ključno ovo: neuspjeh međunarodne zajednice. Poslanici Bundestaga su dakle prvi put oficijelno priznali da je i njemačka politika odgovorna za neuspjeh tokom rata u BiH.
No nije međunarodna zajednica bila neuspješna „samo” tokom rata u BiH, već i godine nakon njega nisu ništa drugo nego čisti neuspjeh. Versagen, recimo to na njemačkom.
„27 godina nakon okončanja rata BiH je propala država”, rekao je poslanik Alternative za Njemačku tokom rasprave u Bundestagu. Onaj ko je čitao obrazloženje o ponovnom slanju vojnika, tekst rezolucije i slušao raspravu u parlamentu, ma koliko mu to teško bilo, ne može a da se barem djelomično ne složi sa ovom ocjenom – unatoč tome što dolazi iz AfD-a, desničarsko-populističke stranke, koja je u Bundestagu označena kao nedemokratska i potpuno izolirana. Jer, BiH možda nije propala, ali je duboko nefunkcionalna i paralizirana, a o tome svjedoči i svaki paragraf pomenute rezolucije.
Dobro je sve dok nema rata i izbjeglica
Tome pak 30 posljednjih godina najbolje svjedoče građani BiH, zemlje koja je u junu proglašena drugom najsiromašnijom u Europi. Njima obespravljenim i duboko osiromašenim ne preostaje ništa drugo nego da sanjaju o odlasku iz zemlje čekajući na svoj red u dugim kolonama ispred Njemačke ambasade u Sarajevu.
Njima nije trebao 24. februar i početak rata u Ukrajini da bi znali da je zemlja u kojoj žive nestabilna i da treba ozbiljnu i iskrenu pomoć izvana ako želi da preživi. No, svih tih godina međunarodna zajednica naprosto nije znala što bi s BiH, pa je bilo lakše zadovoljavati se statusom quo, tačnije stanjem koje bi se moglo opisati „dobro je dok nema rata, ni izbjeglica na našim granicama”.
Raj za bh. nacionaliste i strance
Bio je to s druge strane raj za nacionaliste u BiH koji su, ne nudeći ništa drugo osim podjela i straha, vlastitom stanovništvu uzimali sve, ali i za strance angažirane u i oko BiH, koji su za dobar novac fingirali da nešto rade, bez obaveze da za nepostojanje rezultata tog rada bilo kome moraju odgovarati, pa čak ni građanima, poreznim obveznicima stranih zemalja, koji su ih direkno plaćali za njihov bezuspješni posao u BiH.
A ništa bolje opet ne svjedoči o neupjehu u BiH od odluke Bundestaga da ponovo pošalje njemačke vojnike u sastav misije EUFOR-a Althea. Deset godina nakon što su povučeni iz misije, zvanični Berlin sada smatra neophodnim ponovo slanje svojih vojnika, kako bi pružili jasan signal da je Njemačka uz BiH. „Trenutačni razvoj događaja daje razloga za zabrinutost”, stoji u obrazloženju odluke koju je Bundestag usvojio velikom većinom glasova.
Nakon skoro tri decenije navodne izgradnje mira i miliona potrošenih s tim ciljem, mir opet – barem simbolično – moraju čuvati vojnici. Riječ je naravno o vrlo snažnoj i dobrodošloj poruci – na simboličnoj razini. No, BiH treba više od simbolike.
Pravi posao tek počinje
„Nećemo dozvoliti još jedan rat ili novi genocid u Europi”, rečeno je tokom rasprave u Bundestagu. Riječi su ovo koje obavezuju, a za čiju realizaciju je u svakom slučaju potrebno više od 50 vojnika na terenu, više od vojne pomoći i više od riječi.
Bundestag je i usvajanjem rezolucije i odlukom o ponovnom slanju vojnika, ali i onim što se moglo čuti u raspravi, poslao jasnu poruku da je sigurnost BiH njemački interes. Ako je zaista tako, onda ozbiljan posao Njemačke u BiH sada tek počinje, ali onaj pravi, rudarski, koji je više od simbolike i paničnih reakcija nastalih kao posljedica nepovoljne geopolitičke situacije.
