Video se brzo proširio svijetom i pokrenulo nove glasine o navodno ugroženom zdravlju Vladimira Putina.
Već ranije je bilo raznih nagađanja jer je Putin prije ruskog napada na Ukrajinu krajem februara uvijek držao strane goste poput kancelara Olafa Scholza (SPD) na maksimalnoj udaljenosti za šest metara dugim stolom. Je li on to htio izbjeći da mu se izbliza gleda u lice, pitali su se već tada mnogi na društvenim mrežama?
Nagađanja su se kretala od Parkinsonove bolesti, raka štitnjače, moždanog udara do demencije, čim bi se Putinovo lice činilo napuhnutim ili njegov hod nezgrapnim i nekako drvenim.
Šta se može zaključiti na osnovu vidljivog?
Može li fizički izgled osobe doista otkriti nešto o njenom zdravlju? Koje nam informacije daje koža kao najveći ljudski organ? “Mali broj dijagnoza koje se mogu postaviti samo na temelji izgleda”, kaže Christiane Bayerl, ravnateljica klinike u Wiesbadenu i članica Dermatološkog društva.
“Ali razni klinički znakovi privlače pažnju”, dodala je – ne uzimajući tu Putina za primjer. Počevši od vanjskih pokazatelja, dermatolozi u načelu provode testove tkiva, analiziraju briseve sa sluzokože ili koriste ultrazvuk kako bi vidjeli dubinsku strukturu kožu, napominje Bayerl i dodaje kako je nestručnjacima teško donositi neke meritorne zaključke. “Nažalost”, dodaje ova dermatologinja, “laici mnoge stvari krivo tumače”.
Na primjer, crvena boja na licu može ukazivati na visok krvni tlak, ali može biti i potpuno nebitna. Određena raspodjela crvenila bi pak mogla biti pokazatelj prilično raširene upalne kožne bolesti rosacea, objašnjava Bayerl. “Vrlo lijep ten brončane boje s tamno pigmentiranim dlanovima ukazuje na poremećaj u radu kore nadbubrežne žlijezde”, napominje dermatoliginja i dodaje da se i anoreksija te pothranjenost također mogu očitovati kroz povećanu pigmentaciju.
Prema Bayerl, kada je štitnjača premalo aktivna, koža je često suha, ljuskava ili se oko očiju javlja edem – nakupljanje tekućine u tkivu. A primjerice osobe alergične na pelud često imaju problema s crvenilom očiju, dodaje ova liječnica. Veliki podočnjaci, kaže ona, mogu se pojaviti bez da ukazuju na bilo kakvo oboljenje, sve dok nisu krvavo-smećkaste. Utoliko, napominje Bayerl, obraćanje pažnje na vanjske značajke i promjene na koži svakako može imati smisla i “svakodnevni je posao” dermatologa.
Demencija se ne može prepoznati po vanjskim znakovima
S druge strane kožne promjene postoje i kod brojnih neuroloških bolesti, kaže Peter Berlit, glavni tajnik Društva za neurologiju. Ako se nečiji hod čini poremećenim, to ponekad može “opravdati postavljanje barem neke privremene dijagnoze” – poput spasticiteta ili Parkinsonove bolesti. Reducirana mimika može ukazivati na uzimanje određenih lijekova ili psihičke bolesti, napominje Berlit, ali naglašava da se demencija ne može prepoznati po vanjskim karakteristikama. Uz to “nekontrolirani pokreti ekstremiteta ili spontani trzaji mišića mogu biti važni simptomi bolesti”, pojašnjava ovaj neurolog.
Liječnik opće prakse Manfred Imbert također kaže da se iz držanja tijela, motorike, brzine pokreta ili izraza lica ponekad mogu izvoditi neki zaključci o mogućim oboljenjima, ali naglašava da tu “ništa nije sigurno, već se u početku radi samo o vjerojatnost.”
A osim toga je potrebno određeno iskustvo da bi se mogle klasificirati vanjske abnormalnosti ili vidljive promjene, što laicima u pravilu nedostaje, ističe ovaj liječnik koji vodi svoju ordinaciju. “Kad se auto dimi i čuje se neko lupanje i laik zna da nešto nije u redu, ali ne i točno što tu nije u redu”, upozorava Imbert.On kaže kako kod mnogih bolesti postoji čitav niz mogućih simptoma, koji, međutim, pristaju različitim poremećajima. Tako, primjerice “nije svaka drhtavica znak Parkinsona”, kaže Imbert. S druge strane, dodaje, ukočen izraz lica, zakašnjela reakcija ili vrtoglavica mogu vrlo dobro ukazivati na Parkinsonovu bolest.
Isti simptomi – različita oboljenja
I kod moždanog udara vanjski znakovi znaju biti pomalo “kameleonski”: ovisno o duljini poremećaja cirkulacije u mozgu i ovisno o zahvaćenom području, ponekad se mogu javiti simptomi paralize, ponekad dolazi do emocionalnih poremećaja, a nekim slučajevima dolazi do poremećaja u govoru, objašnjava Imbert.
“Načelno, izuzetno je važno obratiti pažnju na vanjske karakteristike i promjene na sebi, partneru i bliskim osobama. Samopromatranje može biti važna preventivna mjera”, naglašava Imbert, na primjer u pogledu madeža ili kvržica koje se stvaraju ispod kože.
Rak štitnjače – da se vratimo na glasine o Putinu – nije vidljiv izvana, osim ako na vratu nema debelih čvorova u poodmakloj fazi, naglašava liječnik. A donositi zaključke o nekakvom oboljenju na temelju video snimaka Imbert smatra “nedopustivim”. “Možda se i može vidjeti da nešto nije u redu, ali sve što ide dalje od toga je čisto nagađanje”, naglašava Manfred Imbert, piše Radio Sarajevo.
