Tako bi, naprimjer, u godinama neposredno nakon nuklearnog sukoba, pet milijardi ljudi moglo da umre od gladi izazvane prašinom u atmosferi, koja bi blokirala sunčevu svjetlost, što bi vjerovatno daleko nadmašilo žrtve izazvane samim smrtonosnim eksplozijama, navodi nova studija, kako je izvestio BlUmberg.
Analiza Univerziteta Ratgers u New Jerseyu fokusirala se na efekte smanjene sunčeve svjetlosti i temperature na poljoprivredu koja bi uslijedila nakon nuklearnih napada.
Svi razumiju da bi direktni efekti nuklearnog rata bili strašni, kao što smo vidjeli u Hirošimi i Nagasakiju. Naš rad pokazuje da bi deset puta više ljudi moglo da umre u ostatku svijeta zbog uticaja na klimu i poljoprivredu – rekao je jedan od autora studije, Alan Robok za izdanje Nejčr Fud, u kojem je rad objavljen.
Čak i relativno manji sukob između nuklearnih sila Indije i Pakistana mogao bi izgladnjivati više od milijardu ljudi zbog propadanja usjeva, većinom u zemljama daleko od samog sukoba. Samo eksplozije nuklearnog oružja mogle bi da dovedu do smrti od 50 do 100 miliona ljudi.
Lokalni sukob između Indije i Pakistana izazvao bi pad prinosa za oko sedam odsto u roku od pet godina, sugeriše studija, dok bi američko-ruski rat prouzrokovao pad proizvodnje za 90 odsto u roku od tri do četiri godine, izvijestio je Blumberg.
Prvi put smo bili u mogućnosti da koristimo moderne klimatske i modele usjeva da kvantifikujemo uticaje za svaku zemlju na osnovu njihove ishrane, koliko uvoze i izvoze, i koliko bi se klima promijenila i uticala na svaki usjev posebno. Da li bi bilo hrane? U većini zemalja odgovor je – ni blizu dovoljno – rekao je Robok.
U većini zemalja došlo je do smanjenja unosa kalorija za najmanje 90 odsto. Razlog zašto je nekoliko zemalja, poput Australije i Argentine, kao i dijelova centralne Afrike, uspjelo da održi unos kalorija je taj što ove zemlje već uzgajaju tvrđe usjeve, poput pšenice, u velikim količinama i nemaju veliku populaciju. Međutim, vjerovatno bi se suočili i sa nekim problemima koji nisu ni razmatrani u studiji.
Neke odvojene studije su pokazale da se masovno gladovanje može spriječiti pravilnim planiranjem. Planovi su uključivali uzgoj pečuraka, morskih algi i algi u uslovima slabe sunčeve svjetlosti. Međutim, brzo postavljanje plastenika koji bi se koristili za uzgoj dok se prašina iz atmosfere ne razbistri bilo bi moguće samo ako bi se zemlje za to pripremile.
Robok vjeruje da čak i ako se u takve planove ulaže, ovo samo po sebi predstavlja opasnost jer će ljudi upotrebu nuklearnog oružja vidjeti kao manji rizik nego što se ranije mislilo.
Ako se pripremite za to i mislite da možete preživjeti nuklearni rat, mislim da se povećava vjerovatnoća nuklearnog rata. Prijetnja upotrebom nuklearnog oružja za odvraćanje napada je prijetnja bombaša samoubice. Jer ako ga upotrijebite, svi u vašoj zemlji će umrijeti od gladi – rekao je Robok.
Studija je objavljena nakon što se pojavila opasnost od sukoba između SAD i Rusije nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo agresiju na Ukrajinu. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je u aprilu da postoji „ozbiljan“ rizik od nuklearnog rata.
Podaci nam govore jednu stvar – kaže Robok.
Moramo spriječiti da se nuklearni rat ikada dogodi – zaključio je on. prneosi “Hayat“.
