Nakon rasta cijene plina, bilo je za očekivati da će doći i do rasta cijene gnojiva. Prvo je, navodi Agrarheute, došlo do rasta za amonijak, a time i troškova proizvodnje azotnih gnojiva.
Analitičari su još početkom avgusta izvještavali o smanjenju proizvodnje ili zatvaranju pogona evropskih proizvođača. Zbog visokih troškova i srednjoročnih neizvjesnosti, Yara i BASF već su najavili značajna smanjenja proizvodnje, piše Agroklub.
Urea prva na redu
Naime, ruski je Gazprom objavio da ne isključuju mogućnost da bi cijene u Evropi ove zime mogle porasti iznad rekordne brojke od .dolara za 1.000 kubnih metara. Istina, stručnjaci Centra za energetski razvoj da do toga neće doći.
Ipak neće doći do divljanja cijena ruskog plina?
No, one su dovoljno visoke da već utječu na krajnje cijene i to posebno uree, amonijevog nitrata, kalcijev amonijev nitrata (KAN) i drugih važnih dušičnih gnojiva. Tako se, primjerice, početkom sedmice u njemačkim uvoznim lukama tražilo 775 eura po toni KAN-a. To je 30 eura više nego krajem jula i 125 eura po toni više nego prije četiri sedmice.
Otopina urea amonijevog nitrata (UAN) još uvijek košta nešto manje od 655 eura – oko 50 eura više nego prije skoro mjesec dana dok urea košta 875 eura za tonu. Za kalijevo gnojivo (Kornkali) njemački poljoprivrednici trenutno moraju platiti gotovo 645 eura po toni – 25 eura više nego u julu. Za najvažnije fosfatno gnojivo, diamonijev fosfat (DAP), ove se sedmice tražilo gotovo 1.050 eura po toni – 50 eura više u odnosu na cijene od prije četiri sedmice.
Slična je situacija u Francuskoj gdje su cjenovne vrijednosti 27-postonog amonijevog nitrata porasle za 25 €/t na 700 €/t. Otopina amonijevog nitrata uree koštala je 607,50 €/t. Urea i ove sedmice košta 805 €/t, 70 eura više nego u julu.
Ovisnost o uvozu amonijaka
Sve će ovo negativno utjecati na upotrebu ovog važnog inuputa u poljoprivrednoj proizvodnji. Bloomberg piše da će takva situacija prisiliti evropske farmere da koriste još manje hraniva u uzgoju.
Rastuće cijene plina, ključne sirovine, već su smanjile četvrtinu evropskog kapaciteta za proizvodnju azotnih gnojiva, procjenjuje CRU Group, a raste zabrinutost da će se kriza pogoršati. Za Evropu bi to moglo značiti još manju proizvodnju i veću ovisnost o uvozu amonijaka, od kojeg se proizvode azotni proizvodi.
Globalna upotreba gnojiva mogla bi se iduće sezone smanjiti za čak 7 posto, najviše od 2008., upozorava Međunarodna udruga za gnojiva. To bi moglo dovesti do manje žetve dok se svijet bori s krizom troškova života i sve većom gladi.
Evropa koja proizvodi oko 20 miliona tona amonijaka godišnje mora uvoziti dodatnih 200.000 tona mjesečno kako bi ublažila krizu, smatra Chris Lawson iz CRU grupe. Određeno olakšanje vidi u isporukama iz crnomorske regije u mjesecima koji dolaze, piše Agroklub.
