Budući da je ovo zasnovano na mandatu UN-a, zemlja je u to uključena od 2004. godine, uprkos svom neutralnom statusu. Austrija ima najveći kontingent trupa među zemljama učesnicama, a čak je i komandovala od 2009. godine, posljednji put s general-majorom Antonom Wesselyjem.
Upravo taj mandat UN-a je problem. Mora biti produžen u Vijeću sigurnosti UN-a početkom novembra. To se dešavalo ranije, bila je rutinska stvar koja se jedva primjećivala. Međutim, rat u Ukrajini i rastući sukob između Rusije i Zapada potpuno su promijenili situaciju, piše njemački list Der Standard.
Ako predsjednik Vladimir Putin stavi veto na Vijeće sigurnosti UN-a, izgubljena bi pravna osnova za misiju u BiH. Prema informacijama Standarda, Ministarstvo odbrane u Beču je za ovaj slučaj već posebno planiralo izlazak iz Althee. U ljeto je osoblje ministrice Klaudije Tanner (ÖVP) izradilo “izvještaj o opcijama” u kojem su predstavljeni svi scenariji.
To uključuje i izlaz – koji je “teoretski i praktično moguć”, potvrđeno je u vojnim krugovima. Za to bi bila potrebna odluka savezne vlade, kao što je bio slučaj s povlačenjem plavih šljemova sa Golana 2013. godine.
Vlada se i dalje nada da Kremlj neće blokirati mandat UN-a, uprkos posljednjim prijetnjama. Ovo je bilo pitanje na rubu 77. Generalne skupštine UN-a u New Yorku.
Neki sumnjaju da ruski predsjednik želi unijeti nove nemire i podjele u EU. To bi se lako moglo postići ciljanom destabilizacijom na Balkanu. Mogao bi postupiti po pozivu lidera Srba u BiH Milorada Dodika, koji predstavlja svoju etničku grupu u državnom Predsjedništvu.
Drugi stav je da Putin neće ići tako daleko jer bi se vojna operacija mogla nastaviti i bez mandata UN-a, na primjer ako tročlano bosansko-hercegovačko Predsjedništvo zatraži pomoć NATO-a, protiv Dodikovog glasa. To ne bi bilo u interesu RS, to bi bila situacija koja je bila realna nakon jugoslovenskih ratova do 2004. godine. Prije Althee, međunarodne snage, SFOR, osigurale su mir i red pod komandom NATO-a. prneosi “Radiosarajevo“.
