Zbog izjava da je Adolf Hitler bio veliki državnik i da je Đorđa Meloni (Giorgia), predsjednica stranke “Braća Italije”, moderna fašistica, Kalođero Pisano (Calogero) je neposredno pred izbore razriješen stranačkih funkcija. Pisano je bio koordinator “Braće Italije” na području Sicilije. Dnevne novine su pronašle njegove fašističke objave na Facebooku iz 2014. i 2016. godine.
Stranačko vodstvo Braće Italije je brzo reagiralo. Dobio je otkaz, iako je tvrdio da se odavno ogradio od starih, sada “sramotnih” izjava.
Taj slučaj u predizbornoj kampanji pokazuje da Đorđa Meloni ne želi da joj lokalni političari uprljaju tek izbijeljenu odjeću iz njene postfašističke prošlosti. Meloni, koja je političku karijeru započela u jednoj postfašističkoj omladinskoj organizaciji, a kasnije postala liderica krajnje desničarske populističke stranke Braća Italije, već tri godine radi na tome da izgradi umjereniji imidž, piše DW.
Više ne želi napustiti Evropsku uniju i zajedničku valutu, već ju samo preoblikovati, po mjeri Italije. Za razliku od drugih desničarskih populista u Evropi, Meloni osuđuje agresorski rat Rusije protiv Ukrajine, zalaže se za sankcije Rusiji i isporuku oružja Ukrajini. Međutim, ona smatra da je Brexit, izlazak V. Britanije iz EU-a, ispravan i ima bliske veze sa britanskom konzervativnom strankom. Đorđa Meloni je čak i predsjednica “Evropskih konzervativaca i reformista”, evropskog saveza desničarskih populističkih stranaka, u čijem sastavu je i poljska vladajuća stranka “Pravo i pravda” (PiS).
Meloni relativno umjerena?
Luc Klinkhamer (Lutz Klinkhammer), stručnjak za Italiju na Njemačkom historijskom institutu u Rimu, ne bi Meloni opisao kao postfašisticu. “Njezine pristalice vjerovatno imaju drugačije stavove od nje. Ona je odbacila etiketu “fašizma”. Ja to ne smatram prikladnim da se nju okarakterizira. Ali ona je neko ko je unutarnjopolitički na vrlo konzervativnom kursu i koja će pokušati zaustaviti imigraciju. Ona je konzervativna političarka s postfašističkom prošlošću.”
Tokom predizborne kampanje ona je ismijavala strah Evrope od vlade predvođene ekstremnim desničarima. U Briselu se, kako je rekla, samo plaše da ne izgube povlastice i vlast. Šefica “Braće” podržava Poljsku i Mađarsku u sporu oko vladavine prava s Evropskom komisijom i Evropskim sudom pravde. Mađarski premijer Viktor Orban, koji je pod pritiskom EU-a zbog korupcije u Mađarskoj, mogao bi se veseliti novom savezniku u Evropskom vijeću.
Profesor politologije Lorenco di Sio (Lorenzo) sa Univerziteta LUISS u Rimu, u intervjuu za DW je rekao da bi vlada Đorđe Meloni mogla oštrije zastupati stajališta Italije u Briselu.
– U to možete biti sigurni, ali je malo vjerovatno da će se promijeniti glavne koordinate italijanske vanjske politike u odnosu prema Evropi – kazao je.
Radi se o socijalnim davanjima
Italijanske glasače manje zanima evropska ili vanjska politika, kaže Luc Klinkhamer s Njemačkog historijskog instituta u Rimu.
– Italijani su zabrinuti. Predizborna kampanja se uglavnom vodila oko novca, postoji strah od pada životnog standarda, od gubitka socijalne pomoći, od siromaštva. To su protestni izbori, kakve smo već nekoliko puta imali posljednjih decenija u Italiji. S tim što se nade sada polažu u desničarskog lidera, ne u ljevičarske populiste.
Cijene energenata, inflacija i posljedice korona-krize bile su glavne teme predizborne kampanje i televizijskih sučeljavanja. Desničarske i ljevičarske stranke obećavaju više socijalnih beneficija. Međutim, Đorđa Meloni usporava nova zaduživanja. Sve stranke žele imati koristi od 200 milijardi eura koje bi Italija idućih godina trebala dobiti kao nepovratna sredstva ili jeftine kredite iz fonda EU-a za oporavak nakon korone. Samo zato ni jedna nova talijanska vlada neće moći u potpunosti se okrenuti protiv EU-a – smatra Luc Klinkhamer.
Ljevica nije jedinstvena
U ispitivanjima javnog mnijenja Đorđa Meloni je posljednjih sedmica uvijek bila ispred drugoplasiranih socijaldemokrata. “Braća Italije” bi u nedjelju mogla osvojiti 25 posto glasova, a socijalistička “Partito Democratico” 22 posto glasova. S obzirom da ultrakonzervativna Đorđa Meloni želi formirati koaliciju s druge dvije desničarsko-populističke stranke „Lega” i „Forza Italia”, desničarski savez bi mogao imati sigurnu većinu u oba ravnopravna doma talijanskog parlamenta. Stranka “Lega” bivšeg ministra unutarnjih poslova Matea Salvinija (Matteo) prema anketama ima 13 posto glasova, a “Forza Italia”, na čelu s veteranom Silvijem Berluskonijem (Berlusconi), sedam posto. Bloku koji dobije relativnu većinu glasova, italijanski izborni zakon omogućava apsolutnu većinu u smanjenom parlamentu.
Ljevičarski tabor, koji se trebao okupiti oko socijaldemokrata je podijeljen. Širi savez nije postignut tokom predizborne kampanje. Prema anketama, ljevičarske i liberalne stranke ne mogu parirati desnom taboru. Nekada popularni “Pokret 5 zvijezda” s pozicije najjače stranke pao je na samo 13 posto. Socijaldemokrati su se, poput “5 zvijezda” nekoliko puta razdvajali, smanjujući time izborne šanse.
Desničarska koalicija nije sasvim nova
Upitno je koliko dugo bi mogla opstati nova desničarska vlada na čelu sa Đorđom Meloni, prvom premijerkom u zemlji. Desničarska koalicija je već bila na vlasti 2001. godine. U to vrijeme, međutim, umjereniji Silvio Berluskoni je bio predstavnik najjače snage u taboru desnice. Ali postfašisti i desničarski populisti zapravo nisu ništa novo u talijanskoj politici, kaže Luc Klinkhamer s Njemačkog historijskog instituta u Rimu.
– Prisutnom postfašista u različitim vladama od 2001. godine je bila velika. U tom smislu ne vidim neki kvantitativni skok koji bi nova vlada na čelu sa Đorđom Meloni mogla imati.
Profesor Lorenco di Sio sa sveučilišta LUISS upozorava da se ne treba oslanjati na ponekad vrlo nesigurna ispitivanja javnog mnijenja u Italiji. Moglo bi se dogoditi da većina desničarskog tabora ne ojača toliko koliko se predviđa. U pojedinim regijama, poput juga zemlje, ljevičarske snage bi mogle osvojiti puno glasova, što bi utjecalo na većinu u Senatu, drugom domu parlamenta.
Birališta se zatvaraju večeras u 23 sata. Nakon toga se očekuju prvi, neslužbeni, rezultati, dok se konačni očekuju oko dva sata ujutro. prenosi Avaz
