Kremlj tvrdi da se Ukrajina sprema detonirati prljavu bombu kako bi za to okrivila Rusiju i dovela do eskalacije rata koji je ušao u deveti mjesec. Zapadne zemlje odbacile su tu tvrdnju kao “očigledno lažnu”.
Iako nikada nije zabilježen nijedan napad prljavom bombom, dva neuspjela pokušaja detoniranja takve naprave zabilježena su u južnoj ruskoj pokrajini Čečeniji prije više od dvije decenije, piše Index.
Kako radi prljava bomba?
Tehnički poznate kao uređaji za radiološko raspršivanje, prljave bombe su relativno primitivno, neprecizno oružje. Mnogo ih je lakše i jeftinije izgraditi od nuklearnog oružja, a također su daleko manje opasne, piše Guardian.
Prljave bombe koriste konvencionalne eksplozive, kao što je dinamit, postavljene uz radioaktivni materijal, koji se zatim odbacuje prema van snagom eksplozije. Količina raspršenog radioaktivnog materijala, iako opasna, nije nužno smrtonosna.
Materijal korišten u bombi može biti dobijen iz radioaktivnih izvora koji se koriste u medicini i industriji ili iz istraživačkih objekata.
“Prljavu bombu je stvarno lako napraviti.To je gruba naprava”, kaže Scott Roecker, potpredsjednik za sigurnosni program nuklearnih materijala u Inicijativi za nuklearnu prijetnju, neprofitnoj organizaciji sa sjedištem u Washingtonu.
Kakvu štetu može napraviti prljava bomba?
Broj žrtava i razmjeri štete od prljave bombe ovise o mnogim varijablama.
Ključni faktor je količina i vrsta konvencionalnih eksploziva koji se koriste, koji određuju jačinu eksplozije.
Količina i vrsta otpuštenih radioaktivnih materijala su drugi faktori, kao i vremenski uslovi – posebno vjetar – u vrijeme eksplozije. Potencijalno veliko područje moglo bi biti kontaminirano.
Većina prljavih bombi ne bi ispustila dovoljno radijacije da izazove smrt ili čak tešku bolest.
Niski nivoi izloženosti zračenju obično ne uzrokuju nikakve simptome. Ljudi možda ne znaju jesu li bili izloženi jer se zračenje ne može vidjeti, pomirisati ili okusiti.
Koliko je opasna prljava bomba?
Njegov glavni efekat je psihološki, zbog čega se takvi uređaji često nazivaju “oružjem za masovni poremećaj”.
Prljave bombe nisu toliko za upotrebu na ratištu koliko u urbanijim područjima, pojašnjava Roecker.
“One su više psihološko oružje. Kada pokušavate preplašiti ljude, zastrašiti ljude, upotrijebili biste ovakvo oružje”, rekao je.
Radioaktivna prašina i dim mogu se daleko proširiti i opasni su ako se udišu u blizini mjesta eksplozije. Radioaktivni bi se oblak vjerovatno proširio na nekoliko ulica, kaže Roecker. Ali kako se radioaktivni materijal širi atmosferom, postaje manje koncentriran i stoga manje štetan.
Ključni faktori izloženosti zračenju vrsta zračenja, koliko dugo mu je neko izložen i je li zračenje apsorbirano kroz kožu, udahnuto ili konzumirano oralno.
Za detekciju zračenja potrebna je posebna oprema. Kontaminirani domovi, poslovni prostori i javne usluge mogu biti izolirani mjesecima i zahtijevati skupu operaciju čišćenja.
