Bogate zemlje moraju potpisati “historijski pakt” sa siromašnima o klimi ili ćemo “biti osuđeni na propast”, upozorio je glavni sekretar UN-a António Guterres, dok je sve dublji jaz između razvijenog svijeta i svijeta u razvoju doveo do klimatskih razgovora na rubu.
Oštro upozorenje dolazi u trenutku kada su se svjetski čelnici počeli okupljati na klimatskom summitu UN-a Cop27 koji se otvara u nedjelju u Sharm el-Sheikhu u Egiptu, ali za koji čak i domaćini priznaju da će biti najteži u najmanje deset godina, prenosi Federalna.
Cop27 odvija se usred najgorih geopolitičkih napetosti godinama, oko rata u Ukrajini, spiralne globalne krize troškova života i sve dubljeg privrednog mraka.
Ali jaz se mora premostiti ako čovječanstvo želi imati nadu da će izbjeći najgora razaranja klimatskih promjena, rekao je Guterres.
“Nema načina da izbjegnemo katastrofalnu situaciju, ako dva (razvijeni svijet i svijet u razvoju) ne budu u stanju uspostaviti historijski pakt”, rekao je Guardianu u intervjuu uoči summita. “Zato što ćemo na sadašnjoj razini biti osuđeni na propast.”
Razvijene zemlje nisu uspjele dovoljno brzo smanjiti emisije stakleničkih plinova i nisu uspjele osigurati novac potreban siromašnim zemljama da se nose s rezultirajućim ekstremnim vremenskim uslovima. Eklatantna klimatska nejednakost između bogatog svijeta, koji je odgovoran za većinu emisija, i siromašnih, koji snose najveći teret utjecaja, sada je najveći problem u razgovorima, smatra Guterres.
“Sadašnje politike o klimi bit će apsolutno katastrofalne”, rekao je. “A istina je da nećemo moći promijeniti ovu situaciju ako se ne uspostavi pakt između razvijenih zemalja i privreda u nastajanju.”
Guterres je iz nekih krugova primio kritike zbog svoje sve oštrije retorike o klimatskoj krizi, upozoravajući na “kolektivno samoubistvo”, “pokolj” koji dolazi i “crveni alarm” za čovječanstvo.
No insistirao je na tome da će odbiti ublažiti svoj apokaliptični jezik, budući da je ubrzanje klimatske krize sada tako strašno.
“Iz jednostavnog razloga jer se približavamo prelomnim tačkama, a prekretnice će klimatski slom učiniti nepovratnim”, rekao je. “Ta šteta nam ne bi omogućila oporavak i obuzdavanje porasta temperature. I dok se približavamo tim prelomnim tačkama, moramo biti ažurniji, moramo povećati ambiciju i moramo ponovno izgraditi povjerenje, uglavnom povjerenje između sjevera i juga.”
Prekretnice su pragovi unutar klimatskog sistema koji dovode do kaskadnih utjecaja kada se spotaknu. Oni uključuju topljenje permafrosta, koje oslobađa metan, snažan staklenički plin koji potiče daljnje zagrijavanje, i tačku u kojoj se amazonska prašuma koja se suši prebacuje iz upijača u izvor ugljika, za što naučnici strahuju da se brzo približava.
“Približavamo se prelomnim tačkama koje će stvoriti nepovratne učinke, od kojih je neke teško čak i zamisliti”, upozorio je.
Također je pozvao SAD i Kinu da ponovno izgrade svoje polomljene odnose, koji su ove godine pali na novu nisku razinu, ali za koje je Guterres rekao da su “ključni” za klimatske akcije. “Treba ga ponovno uspostaviti jer bez zajedničkog rada te dvije zemlje bit će apsolutno nemoguće preokrenuti sadašnje trendove”, rekao je.
Guterres će, zajedno s egipatskom vladom, sazvati svjetske čelnike na početku summita Cop27 kako bi pokušali spasiti neobećavajući niz pregovora o klimi. Ove smo godine vidjeli geopolitičke odnose poremećene ratom u Ukrajini, uz skokove cijena fosilnih goriva i poskupljenja hrane koji su stvorili krizu troškova života širom svijeta, kao i propuste vlada – uključujući UK – da prate obećanja data prošle godine na summitu Cop26 u Glasgowu.
Pakt koji Guterres ima na umu zahtijevao bi od velikih privreda da učine više na smanjenju emisija stakleničkih plinova i da siromašnim zemljama pruže finansijski spas. To je bilo potrebno za vraćanje “povjerenja”, rekao je. Nedostatak povjerenja u pregovorima o klimi znači nedostatak novca. Bogate zemlje trebale su osigurati najmanje 100 milijardi dolara godišnje do 2020. kako bi pomogle siromašnim zemljama da smanje svoje emisije stakleničkih plinova i prilagode se utjecajima klimatske krize.
Ali cilj je više puta promašen, a bit će promašen i ove godine, dok siromašne zemlje već trpe klimatske katastrofe, uključujući rekordne poplave u Pakistanu i rekordnu sušu u Africi.
“Historijski pakt” između bogatih i siromašnih uključivao bi jasna nova obećanja o finansijama i za bogate zemlje i privredama u razvoju da ojačaju svoje ciljeve smanjenja emisija, rekao je Guterres.
Također bi zahtijevao napredak u problematičnom pitanju “gubitka i štete”, koje će vjerovatno biti žarište na Cop27. Gubitak i šteta odnosi se na najrazornije utjecaje ekstremnih vremenskih uslova, kojima se nemoguće prilagoditi, a siromašne zemlje žele mehanizam finansiranja koji bi omogućio spašavanje i rehabilitaciju zemalja čija je fizička i društvena infrastruktura uništena klimatskim katastrofama.
“Pitanje gubitka i štete odgađano je, i odgađano, i odgađano”, rekao je Guterres. “Moramo osigurati preuzimanje odgovornosti i učinkovitu potporu zemljama koje trpe najdramatičnije razine gubitaka i štete.”
Bogate zemlje uspjele su prikupiti 16 milijardi dolara za borbu protiv pandemije Covid-19, istaknuo je. Ali za siromašne zemlje nije bilo ni olakšica duga koje bi im pomogle sa složenim učincima Covida, rastom troškova života, klimom i jakim dolarom, što je njihovu otplatu učinilo skupljom.
“Postoji osjećaj frustracije u svijetu u razvoju koji je stvaran i koji zaslužuje odgovor”, rekao je. Proteklih je mjeseci pozvao na uvođenje poreza na dobit od bogate naftne i plinske kompanije, poziv koji će ponoviti u Sharm el-Sheikhu.
Na prošlogodišnjem summitu u Glasgowu zemlje su se složile da će se usredotočiti na ograničavanje porasta globalne temperature na 1,5C u odnosu na predindustrijske razine, ali nedavni izvještaji UN-a pokazala su da bi trenutna politika povisila temperature za oko 2,5C. Guterres je rekao da su male šanse da se održi cilj. “Još uvijek imamo priliku, ali je brzo gubimo”, rekao je. “Rekao bih da je 1,5C na intenzivnoj njezi, a mašine se tresu. Dakle, ili ćemo djelovati odmah i na vrlo snažan način, ili je sve izgubljeno, vjerovatno izgubljeno zauvijek.”, prenosi The Guardian.
