Da li će predsjednik SAD-a Džo Bajden (Joe Biden) i njegovi demokrati uspjeti zadržati slabašne većine u Kongresu? Ili će kontrolu nad Senatom i Zastupničkim domom preuzeti republikanci i pokušati omesti njegovu politiku?
Odgovor na ta pitanja stiže 8. novembra, kada se održavaju “midterm” izbori za novi saziv parlamenta, nazvani tako jer se odvijaju na polovici predsjedničkog mandata. Potpuni saziv Zastupničkog doma Kongresa i trećinu saziva Senata te guvernere 36 od 50 saveznih država Amerikanci će birati u utorak.
Ti izbori mogu se promatrati kao referendum o Džo Bajdenu i gotovo je pravilo da stranka koja je na vlasti u Bijeloj kući na “midterm” izborima gubi vlast u Kongresu.
Novi zastupnici i senatori
Ove jeseni, predsjednik SAD-a neće biti na glasačkim listićima. Svih 435 parlamentaraca Zastupničkog doma će biti na listićima.
Inače, u Senatu mandat traje šest godina pa se sada bira nešto više od trećine od stotinu zastupnika, njih 35.
Novi zastupnici i senatori započet će mandat 3. januara sljedeće godine.
Amerikanci biraju i dio guvernera te niz lokalnih dužnosnika koji će odlučivati o politikama svojih saveznih države kada se radi o pobačaju, okolišu i drugim temama.
Učinak ovih izbora osjetit će se u čitavoj zemlji. Džo Bajden moli Amerikance da mu povjere dovoljnu većinu kako bi zaobišao parlamentarna pravila koja mu trenutno onemogućuju legalizaciju pobačaja u cijeloj zemlji ili zabranu jurišnih pušaka.
– Amerikanci imaju izbor – rekao je predsjednik u nedavnom govoru.
Na glasačkim listićima nalaze se i pobačaj, vatreno oružje, zdravstveni sistem, dodao je Bajden.
Žestoka borba
Republikanci, ipak, obećavaju da će voditi žestoku borbu protiv inflacije i krize ovisnosti o opioidima te nastaviti ofanzivu protiv transrodnih sportaša. Obećali su i otvoriti seriju parlamentarnih istraga o Džo Bajdenu, njegovom savjetniku iz pandemije Entoniju Feuciju (Anthonyju Fauciju) i ministru pravosuđa Meriku Gerlendu (Merricku Garlandu), dobiju li većinu u Zastupničkom domu.
Također planiraju staviti tačku na rad vijeća koje istražuje napad na američki Kongres pristaša bivšeg predsjednika Donalda Trampa (Trumpa).
Po istraživanjima javnog mnijenja, republikanska opozicija ima velike izglede oteti demokratima najmanje deset do 20 mjesta u donjem domu, što bi joj bilo dovoljno za većinu, ali sve je i dalje vrlo neizvjesno.
Još je neizvjesnije kada se radi o Senatu. Ankete prognoziraju da bi demokrati bi ondje mogli tijesno odbraniti većinu.
Dvostruki referendum
Iako se ime Džo Bajdena (Joea Bidena) ne nalazi na glasačkim listićima, brojni Amerikanci vide ove izbore kao referendum o predsjedniku.
Ali oni su i veliki test političke budućnosti Donalda Trampa, koji se sav daje u kampanji Republikanske stranke i organizira brojne skupove širom zemlje.
Za njih dvojicu, koji razmišljaju o ponovnoj kandidaturi na izborima 2024., rezultati “midtermsa” značit će vjetar u leđa za jednome i splašnjavanje entuzijazma drugome.
