Glasanja u 193-članom svjetskom tijelu bilo je 94 za, 14 protiv uz 73 suzdržana. To je bilo blizu najnižeg nivoa podrške od pet rezolucija povezanih s Ukrajinom koje je ova skupština usvojila od početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara ove godine.
Bosna i Hercegovina je glasala za rezoluciju.
Hrvatska je također podržala rezoluciju, a Srbija je bila – suzdržana.
Rezolucija prepoznaje potrebu za uspostavom “međunarodnog mehanizma za naknadu štete” proizašle iz “pogrešnih radnji” Rusije protiv Ukrajine.
Preporuča se da zemlje članice skupštine, u suradnji s Ukrajinom, stvore “međunarodni registar” za dokumentiranje zahtjeva i informacija o šteti koju je prouzročila Rusija.
Prije glasanja, ukrajinski ambasador pri UN-u Sergiy Kyslytsya rekao je skupštini da je “Rusija dala sve od sebe uništiti Ukrajinu – u vrlo doslovnom smislu.”
Naveo je rusko bombardiranje i granatiranje gradova i sela od prvog dana, “gađajući sve, od fabrika do stambenih zgrada, škola, bolnica i vrtića”, kao i ceste, mostove, željezničke pruge i gotovo polovicu ukrajinske električne mreže i komunalnih usluga, samo tokom prošlog mjeseca.
Također je citirao izvještaje o zločinima koje su Rusi počinili na teritoriju koji su okupirali, uključujući ubistva, silovanja, mučenja, prisilne deportacije i pljačke.
“Ukrajina će imati težak zadatak obnove zemlje i oporavka od ovog rata”, rekao je Kyslytsya. “Ali, taj oporavak nikada neće biti potpun bez osjećaja pravde za žrtve ruskog rata. Vrijeme je da se Rusija pozove na odgovornost.”
Ruski ambasador pri UN-u Vassily Nebenzia pozvao je članove skupštine da glasaju protiv rezolucije, nazvavši je “pokušajem legalizacije nečega što se s gledišta postojećeg međunarodnog prava ne može legalizirati”. To je “pravno ništavno i nevaljano”, rekao je.
Nebenzia je optužio Zapad da “čini sve što može kako bi pružio privid “egitimiteta” kako bi počeo trošiti zamrznutu – ili zapravo “ukradenu rusku imovinu koja iznosi milijarde dolara”. I optužio je Zapad da traži odluku Generalne skupštine “kao paravan za skrivanje ove otvorene pljačke” čiji će “korisnici na kraju biti zapadne vojne korporacije”.
Upozorio je da usvajanje rezolucije “može samo povećati napetost i nestabilnost u cijelom svijetu” i rekao da će pobornici rezolucije “postati upleteni u nezakonito izvlaštenje suverene imovine treće zemlje”.
Mogućnost veta – koji je Rusiji blokiran i u 15-članom Vijeću sigurnosti – u Generalnoj skupštini ne postoji.
Podsjećamo, ova skupština je prethodno usvojila četiri rezolucije u kojima se kritizira ruska invazija. Za razliku od rezolucija Vijeća sigurnosti, rezolucije Generalne skupštine nisu pravno obvezujuće, ali odražavaju svjetsko mišljenje i pokazale su široko protivljenje ruskoj vojnoj akciji. prneosi “Radiosarajevo“.
