No veći izazov bit će zapadni Balkan, vjerovatno najaktivnija ruta prema Evropi, piše ENR (European Newsroom), projekt 16 evropskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.
Humanitarni brod Ocean Viking s 234 migranta, uključujući 57 djece, plutao je gotovo tri tjedna u međunarodnim vodama. Naposljetku je brod pod norveškom zastavom, kojim je upravljala francuska nevladina organizacija SOS Méditerranée, preusmjeren prema Toulonu u Francuskoj jer mu Rim nije dopustio pristup u talijanske luke. Incident je izazvao diplomatski spor između Italije i Francuske.
“Moramo imati na umu da velika većina ljudi koji danas stižu tom srednjomediteranskom rutom ne treba međunarodnu zaštitu”, rekla je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.
Mnogi od tih migranata bili su pretežno iz Egipta, Tunisa i Bangladeša i željeli su se zaposliti u EU, dodala je.
Spor Francuske i Italije ugrožava dogovor
Unija već godinama pokušava postići dogovor o tome kako raspodijeliti migrante i tražitelje azila. Prošli tjedan Europska komisija iznijela je Akcijski plan za središnji Mediteran predloživši niz mjera za rješavanje izazova na toj ruti.
Akcijski plan ima za cilj suzbijanje ilegalne migracije na Sredozemnom moru i jačanje solidarnosti i odgovornosti država članica EU. Suradnja sa zemljama podrijetla migranata i tranzitnim zemljama treba biti intenzivirana, iregularne i nesigurne migracije treba obeshrabrivati te predložiti rješenja na području potraga i spašavanja migranata.
Komisija je najavila da će slični akcijski planovi biti pripremljeni za migracijske rute na istočnom Mediteranu i zapadnom Balkanu. Po povjerenici Johansson, akcijskim planom želi se i ubrzati primjenu mehanizma solidarnosti, koji je u lipnju ove godine dogovorilo 19 država članica EU.
Po tom dogovoru, članice trebaju preuzeti 8000 izbjeglica spašenih na plažama ili kod mediteranskih obala južnih država članica. No spor između Francuske i Italije već ugrožava taj dogovor. Nova desničarska vlada u Rimu radije uopće ne bi dopustila privatnim spasilačkim brodovima s migrantima da pristanu u talijanske luke.
Pariz je na to poručio da neće primiti 3500 migranata iz Italije i pozvao je druge članice EU da suspendiraju sudjelovanje u europskom mehanizmu relokacije migranata i usvoje slične mjere.
Pitanje raspodjele izbjeglica
Italija, Grčka, Cipar i Malta zajednički su kritizirale druge države članice što ne čine dovoljno kad je riječ o raspodjeli tražitelja azila. Upozorili su da samo mali dio migranata koji stiže u te četiri zemlje bude relociran po sadašnjem evropskom sistemu.
Po Komisiji, do sada je samo 117 migranata redistribuirano po dobrovoljnom mehanizmu solidarnosti. Plan poziva da se obećanje o prihvaćanju 8000 migranata ispuni do kraja juna 2023. godine.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je da je za njegovu zemlju mehanizam solidarnosti imao “apsolutno nedovoljne rezultate”.
Dodao je da druge države nisu bile spremne preuzeti odgovornost kada su brodovi s gotovo 1000 spašenih migranata danima čekali kod talijanske obale da se odredi u koju će luku pristati. Oprezno je pozdravio plan EU i naglasio važnost oživljavanja plana za distribuciju migranata dogovorenog u junu.
Po mišljenju Španije, evropske mediteranske zemlje već su dokazale svoju fleksibilnost kad je riječ o provedbi učinkovitih procedura kako bi se pomoglo u suzbijanju iregularnih migracija, poboljšalo vraćanje migranata i osiguralo bolju potporu azilnog sistema.
Rekordni broj migranata u Njemačkoj i Belgiji
Njemački ambasador u Rimu Viktor Elbling komentirao je na Twitteru 11. novembra: “Italija čini puno kad je riječ o migracijama, ali nije jedina: 154.385 tražitelja azila u Njemačkoj u periodu od januara do septembra 2022., 110.055 u Francuskoj, 48.935 u Italiji. To je 0,186 posto njemačke populacije, 0,163 posto francuske i 0,083 posto talijanske.”
Njemačka savezna policija ove je godine do sada registrirala 75.934 neodobrenih ulazaka u Njemačku. U septembru je bilo 12.700 neodobrenih ulazaka te 13.400 u oktobru. Zadnji put kad je Njemačka imala peteroznamenkaste mjesečne podatke bilo je za vrijeme migracijske krize u februaru 2016. godine.
Belgija je nedavno registrirala više od 4000 zahtjeva za azil na mjesec i teško pronalazi smještaj za tražitelje azila. Belgija je godinama zagovarala zajednički evropski pristup i podržava evropski mehanizam za relokaciju migranata, ali pod uslovom da se tražitelje azila zaista registrira u zemlji dolaska i da se spriječi sekundarna kretanja.
Belgijska državna tajnica Nicole de Moor posjetila je prošle sedmice Kongo i planira posjetiti Egipat. “To činimo na bilateralnoj osnovi i ima učinka, ali postižemo bolje rezultate ako EU kao cjelina stane iza toga.”
Naročito cijeni naglasak koji novi akcijski plan stavlja na saradnju sa zemljama podrijetla i tranzita, kao i obeshrabrivanje ljudi koji pokušavaju stići do Evrope, a vjerovatno neće biti prihvaćeni kao tražitelji azila.
Nova kriza na zapadnobalkanskoj ruti
Zadnjih mjeseci značajno je porastao broj ilegalnih migranata koji dolaze zapadnobalkanskom rutom i “velik broj ih dolazi preko Srbije jer ulaze u tu zemlju bez viza i tada idu u države članice Unije”, rekla je povjerenica Johansson 18. novembra.
Odgovarajući na pritisak zemalja EU, Srbija je uskladila svoju viznu politiku s EU za neke zemlje u Aziji, Africi i na Karibima. Bezvizni režimi s Tunisom i Burundijem istekli su u novembru. Srbija će uskoro uvesti vize za još dvije zemlje, rekao je srpski predsjednik Aleksandar Vučić, ali nije rekao koje.
Austrijski kancelar Karl Nehammer rekao je tokom posjeta Beogradu 16. novembra: “Hvala predsjedniku Srbije što se zauzima za okončanje ovog azilantskog turizma za državljane Indije, Tunisa i drugih zemalja. Imali smo velik broj tražitelja azila iz Indije, Vučić je reagirao i nije ostavio Austriju na cjedilu.”
Srbija, Mađarska i Austrija potpisale su 16. novembra dokument o jačanju saradnje na području migracija i zaštite granica, po kojem će policajci triju zemalja sarađivati.
Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Slovenija postale su tranzitne zemlje za migrante koji žele u zapadnu Evropu. U BiH je trenutno oko 2600 migranata registrirano u prihvatnim centrima, a još oko 700 nalazi ih se u blizini granice s EU.
Državljani Burundija među tri su najveće skupine pristiglih migranata, što je direktna posljedica bezviznog režima BiH sa Srbijom.
Vlasti u BiH identificirale su visokorizične zemlje s kojima bi trebalo sklopiti sporazume o readmisiji, ali one koče taj proces. Do sada je postignut sporazum samo s Pakistanom. BiH pristupa migracijama puno bolje nego prethodnih godina, ali broj policajaca koji štite državne granice i dalje nije dovoljan.
Hrvatska, Slovenija i Bugarska – upravljanje vanjskim granicama šengenskog prostora Hrvatska je zabilježila veliko povećanje ilegalnih prelazaka granice od 146 posto, po državnom tajniku u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarku Katiću. A promijenile su se i zemlje podrijetla migranata.
Tradicionalno su migranti koji dolaze u Hrvatsku bili s Bliskog istoka i sjeverne i subsaharske Afrike. Ove godine pet prvih zemalja podrijetla migranata su Irak, Burundi, Turska, Afganistan i Kuba.
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner izazvao je nedavno zabrinutost u Hrvatskoj kazavši da će se usprotiviti proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku. Austrija je suočena s golemim migrantskim pritiskom, rekao je.
Austrija je ove godine zabilježila oko 100.000 migranata, od kojih 75.000 nije bilo prethodno registrirano u nijednoj drugoj državi članici EU. No austrijski kancelar Nehammer rekao je u Zagrebu prošle sedmice da će Austrija podržati ulazak Hrvatske u šengenski prostor.
Slovenija bi mogla uvesti granične kontrole s Hrvatskom
Slovenija je također zabilježila značajno povećanje broja ilegalnih prelazaka granice od 160 posto, odnosno 21.467 u prvih deset mjeseci 2022. godine. Većina tih migranata stigla je iz zemalja kao što su Burundi, Indija, Kuba, Afganistan i Bangladeš.
No pošto je Srbija uskladila viznu politiku s EU, broj migranata iz Burundija i Tunisa već se smanjio, objavilo je slovensko ministarstvo unutarnjih poslova.
Broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Sloveniji iznosio je 21.452 u prvih deset mjeseci ove godine, prema 4174 u istom razdoblju 2021. godine. Po najnovijim podacima, ove je godine do sada odobreno samo 167 zahtjeva.
Premda Slovenija podržava ulazak Hrvatske u šengenski prostor, ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon rekla je da će zemlja uvesti granične kontrole s Hrvatskom bude li potrebno. Rekla je da Slovenija ne želi postati džep za ilegalnu migraciju.
Bugarska od ljeta ove godine bilježi sve veći broj migranata koji pokušavaju ilegalno ući u EU iz Turske. Zadnjih sedmica gotovo se svakodnevno događaju nesreće u kojima sudjeluju krijumčari i migranti. U septembru je prvi put proglašeno vanredno stanje u tri južne bugarske regije zbog povećanog migrantskog pritiska. Europol razmatra formiranje zajedničkih graničnih interventnih timova sa Sofijom, piše Hina.
