U naglom pomaku udesno, koaliciona vlada će uključiti ekstremiste s krajne desnice čiji su ciljevi slabljenje nezavisnosti pravosuđa i dalje učvršćivanje okupacije palestinskih teritorija, prenosi Radio slobodna Evropa ocjene svjetskih medija.
Netanyahu je rekao da je u koalicionim pregovorima dogovorio sljedeću vladu, za koju se očekuje da će biti najdesnija administracija u istoriji jevrejske države, ističe The Financial Times. Nova vlada je, ukazuje Financial Times, već oblikovana kao najkontroverznija Netanyahuova vlada pošto uključuje antiarapske ultranacionaliste i samoproglašene homofobe.
Netanyahu je još ranije ovog mjeseca izazvao negodovanje nakon što je imenovao Avija Maoza, ekstremnog religioznog nacionalistu poznatog po svojim anti-LGBT stavovima, na mjesto zamjenika ministra nadležnog za nastavne planove i programe u sekularnim školama. Prošlomjesečni izbori donijeli su neočekivano jasnu većinu za Netanyahuovu stranku Likud i njene jevrejske ultraortodoksne i krajnje desničarske saveznike, što je omogućilo političarima s ekstremističke margine ulazak u mainstream.
Netanyahuu se i dalje sudi po optužbama za mito, prevaru i izneverivanje povjerenja. On tvrdi da je nevin, ali pravni i politički analitičari spekulišu da bi mogao da pokuša da prekine suđenje ili da u potpunosti poništi optužnice, putem novih zakona u parlamentu. Formiranjem najekstremnije desne vlade u istoriji Izraela, Netanyahu je dao neviđeni dio vlasti svojim krajnje desničarskim i ultraortodoksnim saveznicima, koji su obećali da će sprovesti dalekosežne zakonske promjene, piše The Washington Post.
Iako većina koalicionih sporazuma o kojima su pregovarali Netanyahu i njegovih šest koalicionih partnera nisu finalizovani, nova vlada je već izazvala zabrinutost među Izraelcima i u međunarodnoj zajednici zbog zakona koji bi trebalo da daju prioritet jevrejskom karakteru Izraela u odnosu na demokratski karakter zemlje.
Religiozni cionistički blok, sastavljen od krajnje desnih stranaka nekada na margini, koji je vratio Netanyahua na vlast, tražio je ukidanje gay parade u Jeruzalemu, povećanje finansiranja ultraortodoksnoj jevrejskoj manjini i promjene pravosudnog sistema.
Krajnje desni blok je takođe tražio legalizovanje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali kako bi se operativno, ako ne i legalno, postavio teren za izraelsku aneksiju sporne teritorije, što bi, kako ocjenjuje list, označilo kraj za mogućnost takozvanog “rješenja dvije države”, prema kojem bi palestinska država postojala uz Izrael.
Radikalni političar i naseljenik sa Zapadne obale Itamar Ben-Gvir, koji je osuđen za rasizam i kojem je zabranjeno da služi u izraelskoj vojsci zbog svog aktivizma u ekstremističkim organizacijama, biće ministar nacionalne bezbjednosti. Portfelj s proširenim ovlaštenjima će mu omogućiti da ostvari kontrolu bez presedana nad izraelskom policijom i snagama koje djeluju na okupiranoj Zapadnoj obali.
On je također među predlagačima zakona koji bi omogućio parlamentarnoj većini da preglasa odluke Vrhovnog suda, koji često presuđuje u korist ljudskih prava i protiv širenja naselja na Zapadnoj obali. Sud se također dugo smatrao posljednjim liberalnim bastionom u zemlji koja se oštro krenula udesno u posljednje dvije decenije.
Novom vladom Izrael naglo ide udesno, ocjenjuje Guardian, ukazujući da je predložena reforma pravosuđa eufemizam za slabljenje Vrhovnog suda i podjele vlasti.
Kao naznaka buduće politike, parlament je u srijedu, 21. decembra, usvojio zakon koji će u velikoj mjeri proširiti ovlaštenja nad policijom budućeg ministra nacionalne bezbjednosti Itamara Ben-Gvira, šefa stranke Jevrejska moć i učenika pokojnog antiarapskog rabina Meira Kahanea.
Kahane se zalagao za zamjenu izraelskog sistema sistemom zasnovanim na jevrejskom zakonu. Ben-Gvir, koji je osuđen za podsticanje na rasizam i podršku terorizmu, rekao je tokom kampanje da je napustio neke od Kahaneovih stavova, ali mnogi vjeruju da je to rekao da bi privukao veći broj birača. S druge strane, Netanyahu je kritikovan da je popustio pred radikalnom desnicom kako bi obezbijedio usvajanje zakona koji mijenjaju pravosudni sistem s ciljem da se odbace sudski procesi protiv njega zbog korupcije koji bi mu mogli donijeti zatvorsku presudu.
Dogovor koji je Netanyahu postigao s koalicionim partnerima donijeće Izraelu prvi put od 2019. ideološki kohezivnu vladu, ali to neće nužno obezbijediti političku stabilnost, ukazuje The New York Times na ocjene analitičara. Dok postoji zabrinutost da će nova vlada ojačati jevrejski karakter Izraela i udaljiti ga od liberalne demokratije, članovi koalicije uprkos relativnoj homogenosti često su se razilazili oko politike tokom pregovora i trebalo im je više od šest sedmica da formalizuju dogovor.
Znak poteškoća u postizanju dogovora je i, ističe list, to što je Netanyahu najavio sporazum samo nekoliko minuta prije krajnjeg roka u ponoć u srijedu uveče.
S druge strane, piše New York Times, formiranje nove Netanyahuove vlade stavilo je zemlju na put ka ustavnom sukobljavanju vlade i pravosuđa.
Netanyahu, kome se sudi za korupciju, negira da namjerava da iskoristi položaj da utiče na suđenje, ali su se drugi članovi koalicije obavezali da će legalizovati neka od krivičnih djela za koje je optužen i smanjiti uticaj državnog tužioca, koji nadgleda njegovo krivično gonjenje.
Poslanici koalicije također su predložili smanjenje uticaja Vrhovnog suda i sudskog nadzora nad odlukama parlamenta, kao i potencijalno olakšavanje vladi da donosi zakone koji bi se ranije smatrali neustavnim. Izraelska desnica dugo je prikazivala Vrhovni sud kao neizabrano tijelo koje nepravedno poništava odluke izabrane vlade, dok pristalice tog suda u njemu vide bedem protiv erozije liberalno-demokratskih vrijednosti i prava manjina.
Netanyahu je odbacio ove zabrinutosti, obećavajući da će obuzdati svoje partnere i zauzeti oprezan pristup reformi pravosuđa. On je tražio od kritičara da sude na osnovu njegovog dosadašnjeg rada na funkciji premijera od 1996. do 1999. i od 2009. do 2021., piše Beta.
