Prve prognoze sugeriraju da će se El Niño vratiti kasnije 2023. godine, pogoršavajući ekstremne vremenske prilike širom svijeta te će svijet vrlo vjerovatno premašiti zagrijavanje od 1,5 stepeni Celzijevih. Najtopliju godinu u zabilježenoj historiji, 2016., potaknuo je veliki El Niño, prenosi Guardian.
To je dio prirodne oscilacije potaknute temperaturom oceana i vjetrovima u Pacifiku, koji se mijenja između El Niña, njegovog hladnijeg pandana La Niñe i neutralnih uslova. Posljednje tri godine vidjeli smo neobičan niz uzastopnih događaja La Niñe, piše “N1”.
Već se predviđa da će ova godina biti toplija od 2022., koju globalni podaci rangiraju kao petu ili šestu najtopliju godinu u historiji. Ali El Niño se javlja tokom zime na sjevernoj hemisferi i potrebno je nekoliko mjeseci da se osjeti njegov učinak zagrijavanja, što znači da je vjerovatnije da će 2024. postaviti novi globalni temperaturni rekord.
Staklenički plinovi koje emitiraju ljudske aktivnosti do danas su povisili prosječnu globalnu temperaturu za oko 1,2 C. To je već dovelo do katastrofalnih učinaka širom svijeta, od velikih toplinskih valova u SAD-u i Evropi do razornih poplava u Pakistanu i Nigeriji, koje su oštetile milione ljudi.
“Vrlo je vjerovatno da bi nas sljedeći veliki El Niño mogao odvesti preko 1,5 C”, rekao je profesor Adam Scaife, voditelj dalekosežnog predviđanja u Britanskom meteorološkom uredu. “Vjerovatnost da će prva godina biti na 1,5 C u sljedećem petogodišnjem razdoblju sada je oko 50:50.”
“Znamo da će pod klimatskim promjenama utjecaji fenomena El Niño postati jači, a to morate dodati učincima samih klimatskih promjena, koji neprestano rastu”, rekao je. “Ako spojite te dvije stvari zajedno, vjerovatno ćemo vidjeti neviđene toplinske valove tokom sljedećeg El Niña.”
Najtoplija godina u historiji
Fluktuirajući utjecaji ciklusa El Niño-La Niña mogu se vidjeti u mnogim regijama svijeta, rekao je Scaife. “Znanost nam sada može reći kada će se te stvari dogoditi mjesecima unaprijed. Stoga ga doista trebamo koristiti i biti spremniji, od spremnosti hitnih službi do toga koje usjeve saditi.”
Profesor James Hansen sa Univerziteta Columbia u New Yorku i njegovi kolege nedavno su izjavili: “Predlažemo da će 2024. vjerovatno biti najtoplija godina u historiji. Malo je vjerovatno da će se trenutna La Niña nastaviti i četvrtu godinu. Čak bi i mali ritam El Niña trebao biti dovoljan za rekordnu globalnu temperaturu.” Smanjenje onečišćenja zraka u Kini, koje blokira sunce, također povećava zagrijavanje, rekao je.
Iako bi El Niño pojačao ekstremne vremenske uslove, znanstvenici su raspravljali o stepenu pogoršanja. “Kada El Niño stigne, ekstremno vrijeme koje je haralo našim planetom 2021. i 2022. postat će beznačajno”, rekao je Profesor Bill McGuire sa Univerziteta u Londonu.
“Korelacija između ekstremnog vremena i globalne prosječne temperature nije toliko jaka, ali termodinamički učinci klimatskih promjena učinit će anomalije koje dobivamo od godine El Niña pravednima to ekstremnije”, smatra profesor Tim Palmer sa Univerziteta u Oxfordu.
Rezultati klimatskog modeliranja koje je početkom januara objavio Australski ured za meteorologiju pokazuju da bi zemlja mogla preći s tri godine natprosječne količine oborina na jedno od najtoplijih i najsuših razdoblja El Niña dosad, povećavajući rizik od jakih toplotnih valova, suša i požara. U decembru je američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu procijenila izglede da će se El Niño formirati do augusta i oktobra na 66%.
Osjetit će se i u Evropi
Razmjeri vjerovatnog El Niña još su bili nejasni. “Mnogi modeli sezonske prognoze sugeriraju dolazak umjerenih El Niño uslova od ljeta 2023.”, rekao je Profesor Andy Turner sa Univerziteta Reading. Slika će biti puno jasnija do juna, dodali su znanstvenici.
Fenomen El Niño-La Niña najveći je uzrok razlika u vremenu iz godine u godinu u mnogim regijama. U godinama La Niñe, pacifički pasati od istoka prema zapadu su jači, guraju tople površinske vode prema zapadu i povlače dublju, hladniju vodu na istoku. Događaji El Niño događaju se kada pasati oslabe, dopuštajući toplim vodama da se šire natrag prema istoku, gušeći hladnije vode i dovodeći do porasta globalne temperature.
Zemlje koje graniče sa zapadnim Pacifikom, uključujući Indoneziju i Australiju, doživljavaju toplije i suše uslove. “Obično imate mnogo suša, mnogo šumskih požara”, rekao je Scaife, iako Kina može pretrpjeti poplave u slivu Yangtzea nakon velikog El Niñosa.
