Yellenin prvi sastanak licem u lice s potpredsjednikom premijera Liu Heom u Cirihu je kontakt najvišeg ranga između dvije zemlje otkako su se njihovi predsjednici dogovorili prošlog novembra, tokom svog prvog osobnog sastanka, da traže područja potencijalne saradnje.
Liu je rekao da je spreman da radi zajedno na traženju zajedničkog jezika između Kine i SAD-a. “Bez obzira na to kako se okolnosti mijenjaju, uvijek trebamo održavati dijalog i razmjenu”, rekao je.
U izvještaju američkog ministarstva finansija o njihovom sastanku stoji da su se njih dvoje složili da će SAD i Kina više sarađivati na pitanjima oko finansiranja borbe protiv klimatskih promjena i da će oboje raditi na podršci “zemljama u razvoju u njihovim tranzicijama prema čistoj energiji”.
Sastanak dolazi u trenutku kada se američka i kineska gospodarstva bore s različitim, ali isprepletenim izazovima u trgovini, tehnologiji i još mnogo toga.
Yellen je, u uvodnoj riječi pred novinarima, rekla Liuu: „Iako imamo područja neslaganja, i mi ćemo ih prenijeti direktno, ne bismo trebali dozvoliti da nesporazumi, posebno oni koji proizlaze iz nedostatka komunikacije, nepotrebno pogoršaju naše bilateralne ekonomske i finansijske odnose.”
Ona je rekla da dvije zemlje “imaju odgovornost da upravljaju našim razlikama i spriječe da konkurencija postane bilo šta blizu sukoba”.
Obje ekonomije imaju svoje izazove.
Kineska ekonomija se ponovo otvara nakon što je ponovna pojava COVID-19 ubila desetine hiljada ljudi i zatvorila bezbroj preduzeća. SAD se polako oporavlja od visoke inflacije i na putu su da dosegnu svoj zakonski limit duga, postavljajući očekivani politički obračun između demokrata i republikanaca u Kongresu. Pitanje duga je od velikog interesa za Aziju, jer je Kina drugi po veličini vlasnik američkog duga.
Tu je i ruska invazija na Ukrajinu, koja ometa globalni ekonomski rast – i navela je SAD i njihove saveznike da se dogovore o ograničenju cijene nafte Rusiji u znak odmazde, stavljajući Kinu u teško mjesto kao prijatelja i ekonomskog saveznika Rusije.
Visoke kamate na globalnom nivou povećale su pritisak na nacije opterećene dugom koje Kini duguju velike sume.
“Pogrešan politički potez ili preokret u pozitivnim podacima i mogli bismo vidjeti da globalna ekonomija ide u recesiju 2023.”, rekao je Josh Lipsky, viši direktor Geoekonomskog centra Atlantskog vijeća. “Obje zemlje imaju zajednički interes da izbjegnu taj scenario.”
Svjetska banka je prošle sedmice izvijestila da će se globalna ekonomija ove godine “opasno približiti” recesiji, predvođenoj slabijim rastom u svim vodećim svjetskim ekonomijama – uključujući SAD i Kinu. Očekuje se da će zemlje sa niskim prihodima patiti od bilo kakvog ekonomskog pada supersila, navodi se u izvještaju.
“Visoko na listi je restrukturiranje duga”, rekao je Lipsky o razgovorima u srijedu. Nekoliko zemalja s niskim dohotkom je u opasnosti od neizmirenja duga 2023. godine, a mnoge od njih duguju velike iznose Kini.
„Lideri već dvije godine pokušavaju postići dogovor i izbjeći val neplaćanja, ali je bilo malo uspjeha, a jedan od razloga je oklijevanje Kine. Očekujem da će Yellen pritisnuti Liu Hea na ovo na sastanku”, rekao je Lipsky.
Liu je izložio optimističnu viziju druge najveće svjetske ekonomije u obraćanju u utorak na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, u Švicarskoj.
“Ako radimo dovoljno naporno, uvjereni smo da će se 2023. godine kineski rast najvjerovatnije vratiti na svoj normalan trend. Kineska ekonomija će doživjeti značajno poboljšanje”, rekao je on.
Nakon što je posjetila Švicarsku, Yellen će ove sedmice otputovati u Zambiju, Senegal i Južnu Afriku, što će biti prva u nizu posjeta zvaničnika Bidenove administracije podsaharskoj Africi tokom godine.
Zambija ponovo pregovara o svom dugu od skoro 6 milijardi dolara s Kinom, svojim najvećim kreditorom. Tokom sastanka iza zatvorenih vrata na Samitu afričkih lidera u Washingtonu u decembru, Yellen i zambijski predsjednik Hakainde Hichilema razgovarali su o “potrebi rješavanja pitanja održivosti duga i imperativu da se zaključi tretman duga za Zambiju”, prema Yellen.
Pregovori u Cirihu su nastavak novembarskog sastanka predsjednika Joea Bidena i kineskog Xi Jinpinga na marginama samita Grupe 20 na Baliju u Indoneziji. Dvojica svjetskih lidera složili su se da osnaže ključne visoke zvaničnike da rade na područjima potencijalne saradnje, uključujući borbu protiv klimatskih promjena i održavanje globalne finansijske, zdravstvene i prehrambene stabilnosti. Peking je prekinuo takve kontakte sa SAD u znak protesta zbog putovanja tadašnje predsjednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi na Tajvan u avgustu.
“Tamičićemo se energično. Ali ja ne tražim sukobe”, rekao je tada Biden.
Američki državni sekretar Antony Blinken otputovat će u Kinu početkom februara.
Među ekonomskim preprekama, Bidenova administracija je blokirala prodaju naprednih kompjuterskih čipova Kini i razmatra zabranu ulaganja u neke kineske tehnološke kompanije, što bi vjerovatno podrilo ključni ekonomski cilj koji je Xi postavio svojoj zemlji. Izjave demokratskog predsjednika da će SAD braniti Tajvan od kineske invazije također su povećale tenzije.
I dok je američki Kongres podijeljen po mnogim pitanjima, članovi Predstavničkog doma složili su se prošle sedmice da dodatno ispitaju kineske investicije.
Novi predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy iz Kalifornije identificirao je Komunističku partiju Kine kao jedan od dva “dugoročna izazova” za Predstavnički dom, zajedno sa državnim dugom.
“Postoji dvostranački konsenzus da je era povjerenja u komunističku Kinu završena”, rekao je McCarthy sa govornice Predstavničkog doma prošle sedmice kada je Dom glasao sa 365 prema 65 – uz 146 demokrata koji su se pridružili republikancima – za osnivanje Komisije za odabir Predstavničkog doma za Kinu.
Prošle godine, Ministarstvo trgovine SAD-a dodalo je desetine kineskih visokotehnoloških kompanija, uključujući proizvođače opreme za avijaciju, hemikalije i kompjuterske čipove, na crnu listu za kontrolu izvoza, navodeći zabrinutost za nacionalnu sigurnost, interese SAD-a i ljudska prava. Taj potez podstakao je Kineze da podnesu tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Yellen je kritikovala trgovinsku praksu Kine i njen odnos s Rusijom, jer su dvije zemlje produbile svoje ekonomske veze od početka rata u Ukrajini prošlog februara. U julskom razgovoru s Liuom, Yellen je “iskreno” govorila o uticaju ruske invazije na Ukrajinu na globalnu ekonomiju i “nepoštene, netržišne” ekonomske prakse, prenosi VoA.
