Novi zakoni mogli bi stupiti na snagu već ovog ljeta.
Migrantima koji dolaze u Njemačku iz zemalja izvan EU-a promjene zakona o dvojnom državljanstvu možda najviše mijenjaju život. Trenutno samo oni koji posjeduju putovnice EU ili imaju jednog roditelja iz Njemačke mogu imati dvojno njemačko državljanstvo. Prema novom nacrtu zakona, međutim, migranti koji nisu iz EU-a više neće biti prisiljeni birati između državljanstva svoje domovine i njemačkog državljanstva kako bi s dozvole boravka prešli na njemačku putovnicu.
Prema pisanjima stranih medija, u zakonu postoji niz iznimnih slučajeva u kojima ljudi mogu uzeti dvojno njemačko državljanstvo, recimo ako netko ima putovnicu zemlje koja zabranjuje odricanje od državljanstva ili kandidat može dokazati da bi se suočio sa siromaštvom ako bi se odrekao svoje putovnice.
Ove posebne situacije ne odnose se na većinu vlasnika putovnica izvan EU-a sa stalnim boravkom u Njemačkoj. U većini slučajeva, nemogućnost usvajanja dvojnog državljanstva prisiljava stanovnike da donesu nepotrebnu odluku koja im mijenja život, odnosno da riskiraju nemogućnost vraćanja u svoju domovinu na dulja razdoblja ili odricanje pogodnosti i prava koja dolaze s njemačkim državljanstvom, kao što je, recimo, glasovanje.
Prema novom zakonu očekuje se da će se sve to promijeniti, a podnositelji zahtjeva ne samo da mogu usvojiti dvojno državljanstvo, već i imati ‘višestruko državljanstvo‘.
Državljanstvo nekon pet godina
U nacrtu zakona također se navodi da će se smanjiti vrijeme koje ljudi moraju provesti u Njemačkoj prije nego što mogu podnijeti zahtjev za državljanstvo. Trenutno strani državljani moraju neprekidno živjeti u Njemačkoj najmanje osam godina prije nego što mogu podnijeti zahtjev za njemačku putovnicu. U slučajevima kada kandidati mogu dokazati ‘iznimnu‘ integraciju (kroz rad, studij ili volontiranje) i jezične vještine, to se može smanjiti na šest godina.
Novim zakonom standardno razdoblje smanjit će se na pet godina, dok za one ‘iznimne‘ koji imaju znanje njemačkog jezika na C1 razini će se čekanje skratiti na tri godine.
Nadalje, za naturalizaciju u Njemačkoj potrebna je B1 razina njemačkog što će ostati i dalje minimalni uvjet za većinu kandidata. Međutim, u malom broju slučajeva zahtjevi vezani uz jezik za državljanstvo bit će ublaženi.
Najviše se ovo odnosi su osobe starije od 67 godina, odnosno one starije od zakonske dobi za umirovljenje koji neće morati imati napredno znanje njemačkog jezika. Od njih se također više neće tražiti da polažu test za državljanstvo. Iako će se to odnositi na sve starije od 67 godina, novi propisi su osmišljeni da naturaliziraju veliki broj generacija ‘gastarbajtera‘.
Prema nacrtu, njemačka ‘obveza izbora‘ bit će potpuno ukinuta, što znači da mladi ljudi koji su druga generacija migranata u Njemačku neće biti prisiljeni birati između njemačkog državljanstva i državljanstva domovine svojih roditelja.
Nacrt zakona treba proći kroz vladine resore nakon čega će se ponovo izraditi, uvažavajući izmjene i dopune, te će biti stavljen na glasovanje u parlamentu.
Hrvatska ne planira izmjene
S obzirom da i kroz Hrvatsku gotovo svakodnevno prolaze migranti, poslali smo upit Ministarstvu unutarnjih poslova kao nositelju izrade nacrta Zakona o hrvatskom državljanstvu i jednom od tijela zaduženih za njegovu provedbu hoće li se mijenjati Zakon o hrvatskom državljanstvu u skorije vrijeme. Iz MUP-a su potvrdili da se nije razmatrao prijedlog za njegove izmjene i dopune.
‒ Sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu, stranci se u hrvatsko državljanstvo prirođenjem primaju na temelju boravka u Republici Hrvatskoj, rođenja u Republici Hrvatskoj, braka s hrvatskim državljaninom, zatim iseljenici, njihovi potomci kao i njihovi bračni drugovi, osobe čije bi primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes za Republiku Hrvatsku te njihovi bračni drugovi, pripadnici hrvatskog naroda te ponovno stjecanje hrvatskog državljanstva nakon otpusta ‒ navode dodajući da je strancima, osim toga, omogućen boravak i rad u Republici Hrvatskoj kroz privremeni i stalni boravak.
‒ Posebno kvalificiranim (stručnjaci, posebna znanja i vještine) osobama moguće je odobriti takozvanu plavu kartu (blue card), kao poseban pravni institut u Zakonu o strancima ‒ navode.
Posljednje izmjene Zakona donesene su u decembru 2019. godine, prenosi Lider.
