Iskusni političar dobio je 51,92 posto glasova u drugom krugu izbora, tijesno nadmašivši karijernog diplomatu Andreasa Mavroyiannisa, koji je dobio 48,08 posto glasova, navodi AFP.
Christodoulides je slovio za favorita čak i prije prvog kruga glasanja prošle nedjelje, smatra se nezavisnim kandidatom kojeg podržavaju centrističke stranke koje zauzimaju čvrst stav prema pregovorima koje podupire UN o okončanju desetljećima stare podjele otoka.
Njegova je kandidatura izazvala raskol unutar konzervativne vladajuće stranke DISY, čiji je kandidat Averof Neofytou izbačen iz utrke nakon što je osvojio treće mjesto u prvom krugu, što je neuspjeh bez presedana za lidera vladajuće stranke.
Bivši ministar vanjskih poslova također nije zauzeo jasan stav o sankcijama Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu u februaru 2022., zbog čega je dobio kritike zbog svoje takozvane promoskovske pozicije. Kipar je desetljećima dom znatnoj populaciji Rusa. Drugo ključno pitanje kojim se Christodoulides obećao pozabaviti je tema migracija na otoku, gdje su šest posto od 915.000 ljudi koji žive na jugu tražitelji azila.
Nakon invazije Turske 1974. godine ostrvo Kipar je podijeljeno na dva dijela – južni dio koji je jedini priznat i sjeverni dio Kipra koji je okupiran.
Rezultat turske invazije 1974. godine je to da Republika Kipar kontroliše 58 posto ostrva, a Turci okupiraju 37 posto teritorije. Samo je grčko-kiparska strana priznata kao član Evropske unije, piše Fena.
