“Sada je vrijeme da se ratificira istovremeno primanje Finske i Švedske za članice NATO-a”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom.
Ministar Cavusoglu rekao je da bi Turska mogla razmotriti zasebno finsku i švedsku kandidaturu.
Što misli Erdogan?
Turski predsjednik Tayyip Erdogan djelomično se protivi švedskoj aplikaciji jer kaže da ta zemlja pruža utočište pripadnicima Radničke stranke Kurdistana, koju Turska, EU i drugi smatraju terorističkom skupinom.
No početkom veljače rekao je da bi turski parlament mogao ratificirati ulazak Finske, ali ne i Švedske.
Stoltenberg, koji je u Tursku stigao kako bi dao potporu nakon katastrofalnog potresa koji je 6. veljače pogodio tu zemlju i susjednu Siriju, prvi je put u utorak javno iznio hipotezu o mogućem ulasku Finske prije Švedske.
“Glavno pitanje nije hoće li pristupanje Finske i Švedske biti ratificirano zajedno, nego da to bude što prije”, rekao je na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu. “Uvjeren sam da će pristupanje obiju zemalja biti ratificirano i naporno radim na tome da to bude što je moguće prije”, rekao je tom prigodom.
Turski je šef diplomacije rekao da “ne bi bilo realno reći da je Švedska u potpunosti ispunila svoje obveze koje proizlaze iz protokola sporazuma” potpisanog u lipnju prošle godine između Turske, Švedske i Finske.
Izrazio je spremnost da Turska procijeni proces pristupa Finske NATO-u odvojeno od onoga Švedske.
Svi osim Turske i Mađarske ratificirali protokol o pristupanju
Čelnici 30 zemalja NATO-a pozvali su Švedsku i Finsku da se priključe savezu na summitu u Madridu u srpnju 2022.
Trideset zemalja potpisalo je protokol o pristupanju, a 28 ratificiralo, sve osim Turske i Mađarske.
Odluka švedskih vlasti iz siječnja da dopuste prosvjed ispred turske ambasade u Stockholmu – kada je spaljen Kuran – izazvala je bijes u Ankari koja je zaustavila pregovore i odgodila trostrani sastanak predviđen za veljaču, pišu Vijesti.ba.
