U svom prvom medijskom nastupu kao ministar vanjskih poslova, održanom u utorak na marginama političkog skupa “dvije sjednice”, Qin Gang je iznio kinesku vanjskopolitičku agendu za naredne godine, predstavljajući Kinu i njen odnos s Rusijom kao svjetionik snage i stabilnosti , te SAD i njihove saveznike kao izvor napetosti i sukoba.
Qin je rekao da je američka strana tvrdila da želi nadmašiti Kinu, ali nije tražila sukob, „ali u stvarnosti, takozvana konkurencija američke strane je potpuno obuzdavanje i suzbijanje, igra s nultom sumom u kojoj ti umireš, a ja živim. Ako SAD ne pritisnu kočnice i nastave juriti pogrešnim putem, nikakva zaštitna ograda ne može spriječiti izlazak iz tračnica, a sigurno bi došlo do sukoba i konfrontacije.”
Qin je branio blisko prijateljstvo između Kine i Rusije, odnos koji Zapad pomno prati u svjetlu rata u Ukrajini. Rekao je da su veze između Pekinga i Moskve “dale primjer za globalne vanjske odnose”. „S obzirom da Kina i Rusija rade zajedno, svijet će imati pokretačku snagu“, rekao je on. „Što svijet postaje nestabilniji, to je imperativ za Kinu i Rusiju da stalno unapređuju svoje odnose.”
On je rekao da postoji “bliski kontakt” između rukovodstva dvije zemlje, a odnosi “šefa države” čine sidro odnosa. “Strateško partnerstvo… će sigurno rasti iz snage u snagu.” Qinovi komentari usklađeni su s govorom kineskog lidera Xi Jinpinga političkim delegatima u ponedjeljak, osuđujući ono što je nazvao “supresijom” Kine pod vodstvom SAD-a, piše Federalna.
„Zapadne zemlje predvođene Sjedinjenim Državama sprovele su svestrano obuzdavanje, okruživanje i potiskivanje Kine, što je donijelo neviđene ozbiljne izazove razvoju naše zemlje“, rekao je.
Kinesko-američki odnosi naglo su se pogoršali posljednjih godina, a napori da se poprave prekinuti su ranije ove godine kada su SAD oborile, kako su rekli, kineski špijunski balon, koji je letio u američkom zračnom prostoru. Kina tvrdi da je to bila nesreća uzrokovana “višom silom” i da su SAD pretjerale. Qin je okrivio SAD za pogoršanje odnosa, posebno navodeći incident s balonom, kao i tenzije oko Tajvana i rata u Ukrajini. On je rekao da se čini da je sukob u Ukrajini pokrenula “nevidljiva ruka… koristeći ukrajinsku krizu da služi određenim geopolitičkim agendama”, potičući odugovlačenje i eskalaciju sukoba.
Kina se predstavljala kao mirotvorac u sukobu, ali je u praksi podržavala Rusiju. Nedavno je objavila mirovni plan od 12 tačaka za koji analitičari kažu da u velikoj mjeri ponavlja stavove Pekinga od prošle godine. Qin je naveo i da odnosi Moskve i Pekinga nisu ciljani ni na jednu treću stranu, da nisu prijetnja nijednoj zemlji i da neće biti podložni “miješanju ili neslozi koju stvara bilo koja treća strana”.
Qin je sugerirao da su se SAD ponašale licemjerno kada su branile suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine, ali ne i zahtjev Kine nad Tajvanom, kao i kada su optužile Kinu da razmišlja o naoružavanju Rusije kada je naoružavala Tajvan.
On je također okrivio SAD za tenzije oko Tajvana, za koji Peking tvrdi da je provincija i zakleo se da će ga aneksirati silom ako bude potrebno.
“Tajvansko pitanje je temelj političkih temelja američko-kineskih odnosa i prva crvena linija koja se ne smije preći u američko-kineskim odnosima”, rekao je. Dodao je i da je očekivao pitanje o Tajvanu i zato je sa sobom ponio kopiju ustava Narodne Republike Kine, prije nego što je pročitao dio koji tvrdi da je Tajvan “sveti” dio Kine.
Qinova konferencija za novinare iznijela je vanjskopolitičke namjere Kine za novi petogodišnji politički mandat, koji je počeo ponovnim imenovanjem Xija za lidera Komunističke partije Kine u oktobru prošle godine, i novim imenovanjima u vladi koja će biti objavljena ove sedmice.
Qin je naglasio da je Kina snaga globalne stabilnosti i prosperiteta, inspirišući modernizaciju širom svijeta, posebno na globalnom jugu. Rekao je da dostignuća Kine “razbijaju mit da je modernizacija – vesternizacija”. On je rekao da je Kina mogla ponuditi rješenja za globalne izazove, ali da su drugi “držali mikrofon”, prenosi The Guardian.
