U intervjuu za RT Arabik, Veršinjin je rekao da se 41 posto žitarica šalje u zemlje Evropske unije, a samo 2,7 posto u najsiromašnije države.
Kako je kazao, što se tiče ruskog dijela sporazuma i dalje postoje prepreke na putu izvoza poljoprivrednih proizvoda i đubriva, kako u vidu sankcija, tako i onoga što se zove “prekomjerno ispunjavanje sankcionih obaveza” gdje se banke, brodovlasnici i osiguravajuća društva plaše rada sa ruskim predstavnicima.
“Zato smo jasno formulisali naše zahtjeve. Potreban nam je konkretan napredak u implementaciji Memoranduma Rusija – Ujedinjene nacije”, rekao je Veršinjin.
U junu prošle godine Turska, Ujedinjene nacije, Rusija i Ukrajina potpisali su sporazum u Istanbulu o nastavku izvoza žitarica iz tri ukrajinske crnomorske luke koji je bio obustavljen nakon početka rusko-ukrajinskog rata u februaru 2022. godine. Zahvaljujući turskim naporima, ugovor o žitu produžen je za još 120 dana u novembru prošle te za još 60 dana u martu ove godine, piše Anadolija.