Osim toga, 1,6 miliona domaćinstava je za stanarinu izdvajalo između 40 i 50 posto primanja.
To, kako su zaključili statističari, znači da je 3,1 milion domaćinstava na području Njemačke nadprosječno snažno opterećeno troškovima stanovanja.
Najviše pogođeni siromašni
Prosječni postotak koji 19,9 miliona domaćinstava izdvaja za stanarinu je 27,8 posto. Statistike ne pokazuju precizno radi li se o građanima srednjih primanja koje izdvajaju nadprosječno mnogo za skupe nekretnine ili građanima nižih primanja koji žive u prosječno skupim nekretninama. Stručnjaci, međutim polaze od toga da je u najvećem broju slučajeva riječ o građanima nižih primanja.
“Finansijsko opterećenje domaćinstava s nižim primanjima je dramatično izraženo u većim gradovima”, ukazao Sebastian Dullien sa Instituta za makroekonomiju i istraživanje privrednog rasta (IMK).
Smatra da je alarmantan podatak da se posljednjih godina povećao postotak građana koji izdvajaju veći dio svojih primanja za stanovanje.
Stanje sa stanovima bi se moglo dodatno pogoršati
Stručnjaci također imaju jednu lošu vijest za stanare: opuštanje situacije na tržištu nekretnina, posebno u većim gradovima, nije na vidiku. Glavni uzrok rasta cijena stanarina posljednjih godina je bio strelovit rast kupovnih cijena nekretnina.
U međuvremenu se rast cijena zaustavio, ali od toga, kako smatraju stručnjaci, neće profitirati stanari. Uzrok je smanjena aktivnost u sektoru stanogradnje uz istovremeno povećanje potražnje.
“Tome treba pridodati rast kamata na kredite, što znači da mnogi, koji su to planirali, neće moći priuštiti kupovinu stana. Ti ljudi će ostati na tržištu nekretnina za iznajmljivanje, što povećava potražnju, a time i cijene”, kazao je Stephan Kippes iz Saveza trgovaca nekretninama za jug Njemačke, prenosi Klix.
Predviđa da će se rasti problem s manjkom stanova, posebno onih koje prosječan radnik može priuštiti, piše Deutsche Welle (DW).
