Većini ljudi je prilično čudno kada čuju da negdje postoje plemena koja još uvijek žive kao u kamenom dobu. Ali, za neke stanovnike naše planete napuštanje tradicionalnog načina života je nezamislivo, piše Nationalgeographic.
Jedno od tih plemena je Korovai, iz Papue Nove Gvineje – otkriveno prije manje od pola vijeka. Od tada se o njima dosta pisalo, od toga da su najneobičnija populacija na našoj planeti do toga da su — strastveni kanibali. Ali, ko su oni u stvari? Kako žive? I koje od priča o njima su nagađanja?
Кo su Korovai?
Korovai su malo pleme iz Papue Nove Gvineje koje se godinama skriva od čovječanstva u divljim i opasnim šumama. Ukoliko je vjerovati antropolozima koji su pokušavali da ih prouče i da im se približe, čini se da u ovom trenutku njihov broj iznosi negde između jedne do tri hiljade duša.
Jedna od specifičnosti vezanih za ovo pleme jeste da žive u kućama koje se nalaze 30 metara iznad tla. Razloga za ovo je mnogo, od divljih i gladnih životinja do verovanja da zli duhovi ne mogu da se popnu tako visoko. Zato se na drveće ne penju sami, već uvek sa svim vrednim stvarima koje poseduju, jer je to jedini način da ih zaštite od uticaja zlih sila.
Ali kako oni takve kuće uopšte grade? S obzirom na to da je Korovai svo oruđe prave od kamena i kosti, penjanje u visoke kuće djeluje kao nemoguć poduhvat. Međutim, kao glavni materijal koriste palmino lišće, dok stepenice prave od vinove loze. Muškarci plemena prenose vještine izgradnje ovakvih skloništa s generacije na generaciju.
Što se tiče hrane, kod Korovai naroda stvari su vrlo jednostavne, hranu skupljaju ili je love. Međutim, osnova njihove ishrane je drvo sago.
Naučnici su izračunali da u prosjeku žive oko 30 godina, jedni to povezuju sa nedostatkom lijekova, a drugi sa pušenjem duvana. Ipak, istina je da u plemenu Korovai ima puno starih ljudi, a da najveći problem predstavlja visoka smrtnost novorođenčadi.
Što se tiče komunikacije, pripadnici Korovai plemena su sve donedavno izbjegavalo svaki kontakt sa strancima. Međutim, posljednjih godina sve više mladih silazi sa drveća, pokušavajući da ovlada tekovinama modernog doba.
Što se tiče strukture društva, pleme je podijeljeno na nekoliko zajednica, koje održavaju kontakte. Mušrakarc važi za glavu porodice, a ukoliko muškarac može da prehrani još jednu ženu, dobit će je.
Zanimljivi su i bračni “rituali”. Žena, uprkos patrijarhatu, može odbiti udvaranje bilo kog muškarca. Ipak, zabilježeni su i brojni slučajevi kada je dolazilo do osvete, pa su uvrđeni muškarci palili kuće takvim djevojkama. Ovo je na kraju uglavnom rezultiralo sklapanjem braka među njima, kako bi se spriječile dalje osvete.
Da li oni praktikuju kanibalizam?
Najintrigantnija činjenica vezana za ovo pleme i nešto o čemu se dosta polemiše jeste da li su Korovai kanibali? Iako o takvoj praksi ne postoje konkretni dokazi, neki istraživači su potpuno sigurni da oni ne prezaju od konzumacije ljudskog mesa. Sve što postoji su priče putnika koji su lako mogli – pogrešno da interpretiraju priče o kanibalizmu, na osnovu lobanja koje Korovai čuvaju u svojim kućama.
Odakle im one? Ni to ne može pouzdano da se kaže, ali neke od teorija kažu da su to možda ostaci najmilijih, trofeji ili jednostavno ritualni predmeti koji se prenose s generacije na generaciju.
