Ove tektonske promjene mahom su dirigirane iz novog centra svjetske moći – komunističke Kine. Buduće povijesne knjige kao nulti datum rađanja novog Bliskog istoka vjerojatno će uzimati 10. ožujka ove godine, kada je objavljena senzacionalna vijest da su visoki predstavnici Irana i Saudijske Arabije u Pekingu postigli povijesni sporazum o obnovi diplomatskih odnosa.
Odmah je bilo jasno da se u Pekingu dogodilo nešto tako krupno da će to neminovno izmijeniti čitavu geopolitičku arhitekturu Bliskog istoka. I doista, pomirenje muslimanskih divova, najmoćnijih sila sunitskog (Saudijska Arabija) i šijitskog svijeta (Iran), gotovo trenutno je proizvelo niz dramatičnih posljedica koje su dotad bile teorijski nezamislive i tehnički neizvodive.
Prije svega, zaustavljen je rat u Jemenu. Jer to je zapravo bio proxy rat između Saudijske Arabije i Irana, u kojem je Rijad vojno pomagao jemensku vladu, dok je Teheran podržavao šijitske pobunjenike Hutije. Nakon pomirenja u Pekingu nestala je potreba za ratom u Jemenu: Saudijska Arabija objavila je da prekida vojnu kampanju u toj zemlji, dok je Iran izrazio spremnost da prestane s pomaganjem Hutijima.
Već 8. travnja delegati Saudijske Arabije došli su u glavni jemenski grad Sana’u – koji Hutiji drže još od 2014. godine – gdje su se sastali s predstavnicima pobunjenika. Novinska agencija Saba, kojom upravljaju Hutiji, objavila je da se razgovaralo o trajnom prekidu vatre, okončanju vojnog angažmana Saudijske Arabije i ukidanju saudijske blokade jemenskih luka.
NAJVEĆA KATASTROFA 21. STOLJEĆA
Podsjetimo, UN je još u studenome 2021. objavio da je u jemenskom ratu dotad smrtno stradalo 377.000 ljudi, od kojih je 150.000 ubijeno u izravnim ratnim djelovanjima, dok je njih 227.000 umrlo zbog nedostatka pitke vode, gladi i bolesti koje su se mogle spriječiti ili liječiti da u saudijskim zračnim napadima zdravstvena mreža u Jemenu nije posve destruirana.
Nadalje, UN procjenjuje da se među tih 377.000 mrtvih Jemenaca nalazi čak 70 posto djece mlađe od pet godina, njih oko 260.000. Pritom ih je oko 10.000 ubijeno kao izravna posljedica borbi, a 250.000 od neizravnih uzroka povezanih s ratom. Prema procjeni organizacije “Save the Children” iz 2018., samo u prethodne tri godine u Jemenu je 85.000 djece umrlo od gladi, a taj se nepojamni trend nastavio i kasnije.
Uz to, više od 80 posto jemenskog stanovništva (koje broji 30 milijuna ljudi) treba humanitarnu pomoć, dok najmanje 15 milijuna ljudi živi u ekstremnom siromaštvu, a pothranjenost pogađa 4,9 milijuna ljudi. Ne čudi stoga što je UN ocijenio jemenski rat kao najveću humanitarnu katastrofu 21. stoljeća.
Sada je ta katastrofa, zahvaljujući kineskom posredovanju, na najboljem putu da bude okončana. No to nije jedini bliskoistočni čvor koji se odmrsio u Pekingu: pomirenje Saudijske Arabije i Irana pozitivno se reflektiralo i na sudbinu Sirije i njezina predsjednika Bashara al-Assada.
OKRETANJE KINI I RUSIJI
Naime, osim što se zaustavlja rat u Jemenu, okončava se i islamistička agresija na Siriju, te se Siriju ponovno prima u Arapsku ligu, odakle je isključena još početkom sirijskog rata 2011. godine. Stara mantra “Assad mora otići” zamijenjena je novom: “Assad mora ostati”.
Što je najnevjerojatnije, procesom povratka Sirije u Arapsku ligu upravlja upravo Saudijska Arabija, koja je posljednjih 12 godina podržavala sirijsku Al-Qa’idu u borbi protiv Assada, kojemu je pak pomagao Iran. Sada su Saudijska Arabija i Iran opet prijatelji, pa Assad više nije u nemilosti Rijada i Arapske lige.
Tako su već 12. travnja u Saudijsku Arabiju zajedno stigli visoki iranski izaslanici i sirijski šef diplomacije Faisal Mekdad. Da je netko lani javno prognozirao takav susret, bio bi zacijelo proglašen neuračunljivim i potpuno odvojenim od realiteta.
– Iranci i Sirijci nalaze se u Saudijskoj Arabiji istog dana. To je potpuno ludo i bilo je nezamislivo prije nekoliko mjeseci – komentirao je za AFP arapski diplomat sa sjedištem u Rijadu.
Ova nova bliskost Rijada i Teherana formalno bi se trebala zapečatiti skorašnjim putovanjem iranskog predsjednika Ebrahima Raisija u Rijad, na poziv saudijskoga kralja Salmana: taj je posjet planiran za kraj travnja, nakon ramazana.
U međuvremenu, 19. travnja saudijski šef diplomacije Faisal bin Farhan Al Saud službeno je posjetio Damask, prvi put od 2011. godine, te se sastao sa sirijskim predsjednikom Assadom. Nekadašnji smrtni neprijatelji sada su se srdačno rukovali.
Kako vidimo, velike promjene na Bliskom istoku mahom su vezane uz novu geopolitičku poziciju Saudijske Arabije. U osnovi svih ovih promjena je činjenica da se Saudijska Arabija pod vodstvom Salmanova sina, 37-godišnjeg princa Mohammeda bin Salmana, okreće od Amerike prema Kini i Rusiji, pa su svi ovi sporazumi postali mogući.
Upravo je taj politički zaokret saudijskog princa omogućio da kinesko mirotvorstvo – motivirano željom da novi Put svile ne nailazi na sektaške prepreke – dođe do izražaja. Uglavnom, pred našim se očima u realnom vremenu stvara potpuno nova konfiguracija Bliskog istoka, prenosi SD.
