Neke su, kako je javio ORF čak udvostručene. Radi se o telefoniranju u vožnji ili korištenju mobitela za pisanje poruka. Kazna za navedeni prekršaj od juče stoji 100 umjesto dosadašnjih 50 eura. Ko ne želi kaznu platiti na licu mjesta, morat će naknadno nakon prijave za prometni prekršaj platiti 140 eura, piše Fenix-magazin.
Austrijska ministrica saobraćaja Leonore Gewessler smatra da će odluka savezne vlade da se navedeni iznos kazne udvostruči, imati preventivnu svrhu i doprinijeti razvoju svijesti vozača o opasnosti zabranjene upotrebe mobitela za vrijeme vožnje, te donijeti više sigurnosti na austrijske prometnice, prenosi BosnaInfo.
Jedan od najopasnijih prometnih prekršaja
Inače, korištenje mobitela spada u grupu najopasnijih prekršaja u prometu. Prometni stručnjaci tvrde da je i jedan od glavnih “ubica” na prometnicama.
Prošle je godine zbog nedozvoljenog korištenja mobitela za vrijeme vožnje kažnjeno 130.540 vozača.
Za vrijeme upravljanja vozilom telefoniranje je u Austriji dopušteno samo uz pomoć tzv. handsfree uređaja, tako da jednom rukom nesmetano možete birati sve funkcije, a drugom držati volan.
Znatno viša kazna od danas je i za nepoštivanje propisa o obveznom vezanju sigurnosnim pojasom za vrijeme vožnje. Kazna je od dosadašnjih 35 eura, povećana na 50 eura. Ista visina kazne odnosi se i za prekršaj nenošenja obavezne zaštitne kacige pri vožnji motorom ili mopedom.
Veće kazne za vožnju bez pojasa
Ko ne plati kaznu na licu mjesta za nevezivanje sigurnosnim pojasom naknadno će u prekršajnom postupku morati platiti umjesto 50 eura dvostruko više, odnosno 100 eura.
Prošle je godine čak 88.394 vozača platilo kaznu za nevezivanje.
Šef Pravne službe Austrijskog auto-moto kluba ÖAMTC Martin Hoffer je istakao kako su mogućnosti prometne policije ograničene, s obzirom da vozač mora biti zaustavljen ili moraju biti dostupni foto dokazi.
Psihologinja ARBÖ-a, još jednog austrijskog auto-moto kluba, Patricia Prunner je kritizirala drastično povećanje kazni poručivši kako se na njih “više gleda kao novi izvor prihoda za državu nego kao dugoročno povećanje sigurnosti na cestama”.
