Čineći to, kineski predsjednik Xi Jinping dovodi u pitanje dugogodišnju moćnu ulogu Sjedinjenih Američkih Država, piše Newsweek. Washington u tom ratu snažno pomaže Kijevu i čini sve da bi osigurao ukrajinsku pobjedu.
I dok skeptici nastavljaju sumnjati u predanost i sposobnost Pekinga da postigne značajan uspjeh, drugi, uključujući bivše dužnosnike, zalažu se za osnaživanje kineskog gambita umjesto konfrontacije u trenutku u kojem ni Kijev ni Moskva nisu sposobni ostvariti pobjedu na bojnom polju.
Gerard Araud, bivši francuski veleposlanik u SAD-u, jedan je od onih koji tvrde da postoji interes Zapada za mirovnim posredovanjem kineskog predsjednika Xija, ali pritom ističe da je nužno oprezno pristupati namjerama Pekinga.
‘Kinezi imaju nekoliko različitih i možda antagonističkih ciljeva’, rekao je Araud odgovarajući na pitanje Newsweeka tijekom razgovora koji je organizirao think tank Defence Priorities, istaknuvši da možda to rade zato što se osjećaju obaveznima, a možda ni ne vjeruju u ono što rade.
Ali naglasio je da su pokrenuli proces i interes zemalja na Zapadu je ponašati se kao da to shvaćaju ozbiljno te će na taj način zapravo ‘zarobiti Kineze u njihovoj vlastitoj inicijativi, tako da su oni dužni preuzeti inicijativu’.
Bilo bi krajnje kontraproduktivno kada bi Kinezi mogli reći: ‘Pokušali smo, a Zapad to nije htio’, rekao je Araud. Nasuprot tome, treba reći: ‘Bravo, mi vas stvarno podržavamo’, a posebno isticati točke Povelje UN-a o poštivanju neovisnosti i teritorijalnog integriteta itd.
Xi još uvijek usmjerava zamah velikog diplomatskog uspjeha iz ožujka, kada je Kina posredovala u približavanju bliskoistočnih rivala Irana i Saudijske Arabije. Mjesec kasnije francuski predsjednik Emmanuel Macron i izaslanstvo Europske unije sastali su se s Xijem u Pekingu kako bi razgovarali o ulozi Kine u diplomatskim kontaktima između Rusije i Ukrajine, kao i o stajalištu Europe po tom pitanju.
Na prvi pogled Peking se može činiti malo vjerojatnim faktorom za uspostavljanje mira s obzirom na ‘sveobuhvatno strateško partnerstvo za novu eru bez presedana’ između Xija i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Njih su dvojica udvostručila svoj dogovor na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu samo dva tjedna prije nego što je Kremlj pokrenuo rat u Ukrajini u veljači 2022.
No dok je Xi nastavio hvaliti veze s Rusijom tijekom susreta s Putinom prošlog ožujka, također je iskoristio priliku da nastavi raditi na mirovnom okviru od 12 točaka koji je njegovu naciju stavio na čelo napora za okončanje rata. Inicijativa je učvršćena prošle srijede, kada je Xi održao svoj prvi razgovor s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim od početka sukoba, a u kojem je izrazio svoju namjeru poslati posebnog predstavnika za euroazijska pitanja Li Huija u Kijev.
Araud je opisao poziv kao ‘pozitivan’ i ustvrdio da bi mogao postaviti uvjete za dalje, osobito ako zapadne sile stanu iza Pekinga.
‘Mislim da doista moramo pokušati odvući Kineze u smjeru u kojem bismo željeli da idu kako se ne bi činilo da se branimo pred njima. Ne bismo trebali popustiti pred argumentom da je zapravo Zapad odgovoran za nastavak rata, da Zapad ne želi pregovore. Mislim da je to stvarno vrlo, vrlo, vrlo važno’, rekao je Araud.
Dok je Washington hladno pozdravio uspjeh Pekinga u posredovanju u detantu između Rijada i Teherana, bio je posebno sumnjičav prema rusko-ukrajinskoj diplomaciji Kine. Bijela kuća se izravno usprotivila bilo kakvim pokušajima pod vodstvom Kine da se postigne prekid vatre, tvrdeći da bi to legitimiziralo ruski rat i potencijalno dalo moskovskim trupama priliku da se pregrupiraju.
Međutim, unatoč nevoljkosti Zapada da to prihvati, Xijeva diplomatska kampanja ima sve preduvjete za uspjeh.
Shen Shiwei, istaknuti kineski analitičar i novinar za međunarodna pitanja, ukazao je u razgovoru za Newsweek na Xijeve nedavne susrete na visokoj razini s Macronom, Putinom i drugima, kao i na kvalifikacije posebnog izaslanika Lija u rješavanju afere. Shen je opisao Lija, koji je prije služio u diplomatskim ulogama u Sovjetskom Savezu i bivšim sovjetskim republikama, a desetljeće je odradio na mjestu kineskog veleposlanika u Rusiji do 2019., kao ‘diplomatskog veterana za pitanja Euroazije s karijerom dugom više od četiri desetljeća’.
Preuzimajući naizgled nerješivu zadaću pronalaženja zajedničkog jezika između Rusije i Ukrajine, Shen je rekao da je ‘glavni stav Kine olakšati pregovore za mir’.
‘Vojna rješenja ne mogu okončati sukobe i nije lak zadatak gurati političko rješenje’, rekao je Shen, dodavši da Kina vjeruje da je važno iskoristiti priliku i stvoriti uvjete za političko rješenje jer su racionalno razmišljanje i glasovi koji zagovaraju politička rješenja sada u porastu.
‘SAD i Europa već su u sukobu’, dodao je, ‘ali Kina je u dobroj poziciji da pomogne u promicanju političkog rješenja jer je jedina stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a koja održava prijateljske odnose i s Rusijom i Ukrajinom.’
Unatoč Xijevoj bliskoj vezi s Putinom i podršci ruskom stavu da je Zapad izazvao sukob politikom širenja NATO-a na istok, Zelenski je uvijek nastojao održati odnos s Kinom, nacijom s gospodarskim potencijalom da igra značajnu ulogu u poslijeratnoj obnovi sukobom razorene Ukrajine. Kao što je slučaj s većinom zemalja diljem svijeta, Peking je također glavni trgovinski partner Kijeva, a Ukrajina je potpisnica inicijative Pojas i put.
Shen je stoga tvrdio da je protivljenje Zapada kineskoj mirovnoj poziciji kontraintuitivno.
‘Čelnici iz SAD-a i Europe moraju imati političku odlučnost i održiva rješenja za poticanje političkog rješenja s Kinom’, rekao je Shen, napominjući da okrivljivanje Kine, koja nije stvorila ukrajinsku krizu i nije strana u njoj, neće pomoći u teškom pokušaju nalaženja političkog rješenja.
Priznao je, međutim, da takav pothvat, čak i uz sve veću međunarodnu potporu, neće biti lak.
‘Racionalno razmišljanje i glasovi koji se zalažu za političko rješenje ukrajinske krize sve su snažniji’, rekao je Shen, ‘ali Rusiji i Ukrajini još je uvijek teško napraviti značajne kompromise jer dvije strane trenutno gomilaju vojne resurse na bojnom polju.’
Za razliku od SAD-a, u kojem se pojavio virtualni konsenzus da se uspon Kine vidi kao prijetnja, u Europi su se javile podjele oko toga kako odgovoriti na uspon Pekinga na svjetskoj sceni. Posjeti Macrona i njemačkog kancelara Olafa Sholza Pekingu pokazuju spremnost za suradnju na najvišim razinama.
Ipak, uloga Washingtona vjerojatno će se pokazati presudnom ako kineski napori dobiju veće značenje.
‘Velik problem s Kinom koja preuzima konstruktivniju ulogu čini otrovno raspoloženje u američko-kineskim odnosima, uz pakleni vrlog poteza milo za drago’, rekao je Robert Manning, viši suradnik u projektu Reimagining U.S. Grant Strategy Centra Stimson, koji je prethodno bio na raznim dužnostima u vladi SAD-a, uključujući dužnost zamjenika nacionalnog obavještajnog časnika za ekonomiju u Nacionalnom obavještajnom centru.
Manning sumnja da će rješenje brzo doći s obzirom na trenutnu vojnu situaciju na terenu između ruskih i ukrajinskih snaga, ali je ustvrdio da je Kina, uz Indiju i Tursku, ‘najbolje pozicionirana za lobiranje za kraj rata’.
‘Ako želimo da Kina bude konstruktivna, pomoglo bi da je politika u Washingtonu ne vidi kao besplatnu vreću za udaranje, gdje je sav dobitak pokazivanje koliko možete pobijediti Kinu’, rekao je Manning za Newsweek. ‘Xijevo gnusno pretjerivanje izazvalo je globalnu reakciju i pretjeranu reakciju SAD-a. Činjenica da imaju gospodarstvo vrijedno 18 trilijuna dolara, da su broj jedan u trgovini i izvozu kapitala te da imaju zrelu državu s nuklearnim oružjem znači da nam se možda ne sviđaju, ali neće nestati, a položaj Kine ograničava moć SAD-a.’
‘SAD treba prilagoditi diplomaciju toj stvarnosti’, dodao je.
Pogoršanje američko-kineskih odnosa, koje je započelo pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, tek se treba stabilizirati pod predsjednikom Bidenom jer je odbacio primjedbe da se Washington nastoji uključiti u novi Hladni rat. Biden je umjesto toga uokvirio odnos s Pekingom kao odnos natjecanja, sukoba i suradnje, pri čemu je zadnja kategorija trenutno pod velikim pritiskom.
Bidenovo opetovano obećanje da će braniti Tajvan u slučaju kineskog pokušaja ujedinjenja silom, uz interakcije na visokoj razini između zakonodavaca iz Washingtona i vodstva Taipeija, navelo je Kinu da optuži SAD za odstupanje od razumijevanja, što je služilo kao kamen temeljac njihovog odnosa uspostavljenog 1979. U međuvremenu Xi jača vojne snage u blizini Tajvana i reda vježbe kako bi pokazao sposobnost zauzimanja otoka.
SAD i Kina dodatno su se posvađali oko pitanja povezanih s trgovinom, ljudskim pravima i drugim teritorijalnim sporovima u regiji. Ali dok Biden nastoji ojačati američku vojnu moć u Aziji, najsmrtonosniji sukob u Europi u dugo vremena i dalje zahtijeva zapadne resurse za održavanje ukrajinskih ratnih napora, stavljajući pritisak na Washington i njegove saveznike.
Kina još nije pružila vojnu ruku nijednoj strani, ali Bijela kuća je citirala obavještajne podatke koji tvrde da kineska smrtonosna pomoć Rusiji nije u potpunosti isključena, bacajući sjenu na to kako Washington gleda na poziciju Pekinga u sukobu.
‘SAD bi svakako trebao tiho pokrenuti dijalog s Kinom o Ukrajini’, rekao je Manning. ‘Ali od početka sukoba većina u SAD-u osuđuje Kinu zbog propusta u ispunjavanju vlastitih važnih načela – suvereniteta i neinterveniranja – i jer nije osudila rusku invaziju. U posljednje vrijeme su kritizirani zbog vojne podrške iako još nisu pružili nikakvu ubojitu pomoć Rusiji’, smatra.
Manning tvrdi da bi se dogovor mogao pokazati u konačnici korisnim za Ukrajinu iako ‘sumnja’ u to je li ‘puno rješenje moguće sve dok je Putin na vlasti’. Mišljenja je da bi ‘primirje korejskog tipa moglo konsolidirati dobitke Ukrajine i omogućiti joj da započne obnovu dok se iznose neriješena pitanja’.
‘Zbog toga je Zelenski vjerojatno zainteresiran za Kinu’, smatra
Taj se interes tek treba manifestirati u bilo kakav opipljiv dogovor, a pridobivanje bilo koje strane u sukobu daleko je od zajamčenog. Ali rastući interes u Europi za suradnju s Kinom oko potencijalnih rješenja za rat koji se vodi na kontinentu, i kojemu se ne nazire kraj, prijeti staviti SAD na marginu budućih pregovora.
‘Mislim da bi bilo bolje da se mirno nosimo s Kinom’, rekao je Manning, ‘i istražimo što je sve moguće’, prenosi tportal.
