Grci uzbuđeno očekuju trostruki B minus – što je, inače, najniža pozitivna investicijska ocjena rejting agencija. Mnogi, uključujući guvernera centralne banke zemlje, očekuju da će do spomenutog povećanja doći nakon izbora 21. maja ako nova vlada nastavi s reformama i održi političku stabilnost.
Vladajuća konzervativna stranka, Nova demokratija, u anketama vodi pet do šest bodova ispred Syrize, radikalno lijeve stranke u oporbi. Međutim, ono što se očekuje jest da će Nova demokracija imati problema s formiranjem vlade nakon prvog kruga glasovanja, pa bi se u julu Grci trebali vratiti u drugi krug. Kyriakos Mitsoatakis, iz spomenute Nove demokratije, sadašnji grčki premijer, zbog svega navedenog postao je novi ljubimac Bruxellesa. Uglađeni tehnokratski tip revolucionarizirao je način na koji građani komuniciraju s državom, zahvaljujući impresivnom programu digitalizacije.
Fokion Karavias, izvršni direktor grčkog zajmodavca Eurobank, rekao je da će povratak na investicijski nivo – s kojim su neraskidivo povezani ne samo troškovi zaduživanja vlade, već i oni lokalnih zajmodavaca i korporacija – značiti i najveći preokret u evropskom finansijskom sistemu.
“Bilo je mnogo onih koji su tražili da Grčka izađe iz eurozone. Tvrdili su da dug zemlje nikad neće biti održiv, da će biti nemoguće ostvariti primarne viškove i da njezin bankarski sistem neće moći smanjiti gomilu loših kredita”, poručio je Karavias.
“Na kraju, ispada, ništa nije nemoguće!”
Nakon što je godinama bila problematično dijete Evrope, Grčka sada vrtoglavo raste. Ekonomija je ostvarilo jedan od najsnažnijih oporavaka od pandemije – bruto domaći proizvod je rastao za 8,4 posto u 2021. godini i 5,9 posto u 2022. Ekonomisti u agencijama za procjenu rejtinga i investicijskim bankama kao što je Goldman Sachs očekuju da će Grčka nastaviti vrtoglavi rast i sljedeće godine.
Nevjerojatna je ta činjenica s obzirom na to da je još u februaru 2012. godine kreditni rejting bio prikovan na samo dno – na selektivnom neplaćanju – a grčka dužnička kriza prijetila raskomadati eurozonu. Bolne mjere štednje ostavile su traga u zemlji koja sada ima jednu od najviših stopa relativnog siromaštva u EU. Primjerice, minimalna plaća je 832 eura, što je 30 eura niže nego 2010. godine. Realno gledano, prosječna plaća je otprilike za četvrtinu manja nego što je bila prije 12 godina, prenosi N1.
Girogos Chouliarakis, ekonomski savjetnik guvernera grčke centralne banke, vjeruje da je za povratak na vrh i dalje potrebno još jedno desetljeće. Reforme nisu samo stabilizirale ekonomiju u slobodnom padu, već su dovele i do nekih stvarnih poboljšanja. Primjerice, valja istaknuti trgovinu; izvoz roba iz zemlje je između 2010. i 2021. porastao za 90 posto – u usporedbi s 42 posto u cijeloj eurozoni. Nakon porasta na 206 posto tokom pandemije, dug grčke vlade kao u udio u BDP-u prošle je godine pao na 171 posto, što je najniža razina od 2021. godine i jedna je od najbržih stopa smanjenja duga u svijetu. Pad se očekuje i tokom 2023. godine.
Grčka je također imala koristi od porasta direktnih stranih ulaganja. Prošle su godine, recimo, porasla za čak 50 posto, što je najviša razina od početka mjerenja 2002. godine. Nadalje, fond Evropske unije za oporavak od pandemije trebao bi Grčkoj osigurati 30,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova do 2026. godine, što je jednako 18 posto sadašnjeg BDP-a.
Turizam – tradicionalno najjači sektor grčke ekonomije – prošle se godine oporavio i dosegao 97 posto razine prije pandemije. Stranci ne samo da provode odmor u zemlji, već i mnogo ulažu u nekretnine. Prodaja nekretnina inozemnim kupcima bila je gotovo četiri puta veća prošle godine nego 2007. godine, dosegnuvši gotovo 2 milijarde eura.
Kako navodi Jutarnji, sve to znači da su prošlog augusta Grčkoj njezini vjerovnici dopustili da napusti mehanizme nadzora koji su bili nametnuti prethodnih 12 godina, nakon što je zemlja morala moliti za niz golemih paketa spašavanja, koji se prijevremeno otplaćuju. Grčka sada može posuđivati na tržištu na redovit način, plaćajući razliku manju od dva boda u odnosu na stopu njemačke vlade, otprilike isto kao i Italija.
“Napravili smo prilično dobar posao u vrlo teškim vremenima”, kaže gospodin Mitsotakis—možda neskromno, ali tačno, prenosi N1.
