Kijev je odgovorio vlastitim uslovima koji uključuju, stvaranje demilitarizirane tampon zone na ruskom teritoriju, izručenje ratnih zločinaca i ratnih nalogodavaca te plaćanje odštete.
Među sedam zahtjeva Kremlja, zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Galuzin naveo je prekid neprijateljstava ukrajinskih snaga i opskrbu oružjem sa Zapada. Prema riječima ruskog diplomate, ispunjenje ostalih pet zahtjeva nužno je za “postizanje općeg, pravednog i trajnog mira”.
Prema njima, Ukrajina bi se trebala vratiti na neutralnu poziciju, tj. poništiti procese pridruživanja NATO-u i EU, priznati “nove teritorijalne realnosti koje proizlaze kao rezultat prava nacija na samoodređenje” (tj. priznati aneksiju Krima i pripojenu područja na istoku i jugu zemlje) štititi prava građana koji govore ruski i nacionalnih manjina, uvesti ruski kao državni jezik i poštovanje “osnovnih ljudskih prava”, uključujući slobodu vjeroispovijesti.
Posljednji zahtjev znači da ukrajinska država treba prestati govoriti protiv Pravoslavne crkve, koja se donedavno podvrgavala Moskovskoj patrijaršiji. U Ukrajini djeluje i Pravoslavna crkva povezana s Carigradskom patrijaršijom. “Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da se Moskva ne protivi članstvu Ukrajine u EU. U prošlosti nije bilo čak ni zahtjeva da se ruski jezik uspostavi kao državni jezik.
Sedam ruskih zahtjeva “potvrđuju pravnu i činjeničnu nekompetentnost ruskog vodstva”, rekao je na Twitteru savjetnik šefa ureda ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak i odgovorio nabrajajući uslove Ukrajinaca.
To uključuje povlačenje svih ruskih trupa s ukrajinskog teritorija, konačno priznavanje raspada Sovjetskog Saveza i suvereniteta postsovjetskih republika, izručenje ratnih zločinaca i ratnih nalogodavaca, stvaranje demilitarizirane tampon zone na ruskom teritorija, smanjenje broja ofanzivnog oružja, održavanje međunarodne konferencije koja bi kontrolirala ruski nuklearni arsenal i dobrovoljnu predaju ruske imovine zaplijenjene u zemljama Trećeg svijeta u korist Ukrajine.
Prvi mirovni pregovori s Rusijom započeli su brzo nakon što su ruske trupe napale Ukrajinu prošlog febraura. Ukrajina ih je okončala nakon proljetnog povlačenja ruskih trupa s područja u blizini prijestolnice, što je značilo i razotkrivanje ratnih zločina u oslobođenim gradovima i selima.
Kijev je tada odlučio da neće pregovarati s Rusijom dok je na njezinu čelu Vladimir Putin. Po njegovom narešenju ruske trupe izvršile invaziju na Ukrajinu, pokrenuvši najkrvaviji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata. prenosi klix
