Glavni fokus Bidenove petodnevne posjete bit će godišnji samit NATO-a, koji se održava u Vilnjusu u Litvaniji. Planirana su i zaustavljanja u Helsinkiju, u Finskoj, radi obilježavanju ulaska te nordijske zemlje u vojni savez od 31 zemlje u aprilu, i Britaniji, objavila je Bijela kuća.
Biden će putovanje započeti naredne sedmice u Londonu, a i sastat će se s kraljem Charlesom III u zamku Windsor, navodi Buckinghamska palata.
Predsjednik nije prisustvovao Charlesovom krunisanju u maju, šaljući prvu damu Jill Biden da predstavlja Sjedinjene Države. U junu je Biden ugostio britanskog premijera Rishija Sunaka u Bijeloj kući, gdje su dvojica čelnika obećali nastavak saradnje u odbrani Ukrajine.
Iz Sunakovog ureda naveli su da se britanski čelnik raduje što će dočekati Bidena i da će se njihov sastanak nadovezati na ranije posjete.
Sastanak NATO-a dolazi u posljednjoj kritičnoj tački u ratu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da su u toku kontraofanzivne i odbrambene akcije protiv ruskih snaga dok ukrajinski vojnici počinju da preuzimaju teritoriju u jugoistočnom dijelu zemlje, prema njenim vojnim zapovjednicima.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, posjetio je Bijelu kuću 13. juna, gdje su on i Biden jasno stavili do znanja da je zapadni vojni savez jedinstven u odbrani Ukrajine. Biden je tokom tog sastanka rekao da će on i drugi čelnici NATO-a raditi na tome da svaka zemlja članica potroši traženih dva posto svog bruto domaćeg proizvoda na vojsku.
– Saveznici u NATO-u nikada nisu bili ujedinjeniji. Obojica smo radili da osiguramo da se to desi. I do sada, sve je dobro izjavio je Biden dok je sjedio pored Stoltenberga, za koga se očekuje da mu se produži mandat za još godinu dana.
– Vidimo našu zajedničku snagu u modernizaciji odnosa unutar NATO-a, kao i u pružanju pomoći odbrambenim sposobnostima Ukrajini – dodao.
Kada se Finska pridružila NATO-u u aprilu, praktično je udvostručila granicu Rusije s najvećim sigurnosnim savezom na svijetu. Biden je istakao jačanje NATO saveza kao signal opadanja uticaja Moskve.
Švedska također traži ulazak u NATO, iako članice alijanse, Turska i Mađarska, tek trebaju podržati taj potez. Biden će u srijedu ugostiti švedskog premijera Ulfa Kristerssona u Bijeloj kući u znak solidarnosti dok Sjedinjene Države vrše pritisak na ulazak te nordijske zemlje u NATO.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je da je Švedska previše opuštena u pogledu terorističkih grupa i sigurnosnih prijetnji. Stoltenberg je rekao da je Švedska ispunila svoje obaveze za članstvo kroz pooštravanje antiterorističkih zakona i druge mjere.
Razlozi Mađarske za suprotstavljanje Švedskoj manje su definirani, žaleći se na švedsku kritiku demokratskog nazadovanja i eroziju vladavine prava. Mađarska, pružajući humanitarnu pomoć Ukrajini, također nastoji da uravnoteži svoje odnose između NATO-a i Rusije. Budimpešta se u velikoj mjeri oslanja na Rusiju u pogledu svojih energetskih potreba.
Sve članice saveza moraju ratificirati ulazak nove zemlje članice, piše Fena.
Bijela kuća je naglasila kako je Švedska ispunila svoje obaveze da se pridruži NATO-u i pozvala je da se brzo uključi u alijansu, prenosi AP.
