Gabuev u svojoj analzi za Financial Times citira Andreja Kartapolova, šefa odbora za odbranu Dume, koji je za vrijeme usvajanja ovog zakona rekao da su ovi amandmani pisani “za veliki rat i opštu mobilizaciju”.
“A miris ovog velikog rata već se može namirisati”, rekao je Kartapolov tada.
“Zakon koji omogućava Kremlju da pošalje još stotine hiljada ljudi u borbu otkriva tužnu istinu: da se Vladimir Putin, daleko od traženja izlaza iz svog katastrofalnog rata u Ukrajini, priprema za još veći rat”, navodi Gabuev u svojoj analizi.
Mada navodi da je vidljivo da pritisak sankcija na Rusiju raste, da je Zapad ujedinjen u podršci Kijevu i da tokovi modernog oružja i novca podržavaju ukrajinske ratne napore. Također navodi da pobuna koju je organizovao vođa grupe Wagner Jevgenij Prigožin i vidljivi sukobi među visokim ruskim vojnim zapovjednicima “doprinose nadi da će se ratna mašina Kremlja slomiti”.
Međutim, ističe stvari vjerovatno izgledaju sasvim drugačije za Kremlj, koji vjeruje da si može priuštiti dugi rat.
Predviđa se da će ruska ekonomija ove godine zabilježiti skroman rast, najviše zahvaljujući vojnim fabrikama koje rade danonoćno. Kritične komponente kao što su mikročipovi potrebni za odbrambenu industriju stižu iz Kine i drugih izvora.
Gabuev navodi da uprkos sankcija Kremlj i dalje ima dovoljno novca za rat, zahvaljujući neočekivanom profitu od energije prošle godine, kao i prilagodljivosti ruskih izvoznika robe, koji su pronašli nove kupce i koji plaćaju uglavnom u juanima.
Ako bi budžetski pritisci postali akutniji, ruska centralna banka bi mogla dodatno devalvirati rublju, olakšavajući plaćanje vojnika, radnika u odbrambenoj industriji i snaga unutrašnje sigurnosti koje drže rusku elitu i javnost u represiji i uglavnom u skladu s Putinovim katastrofalnim kursom, navodi on.
Također smatra da Kremlj još nije uznemiren ukrajinskom kontraofanzivom.
“Čak i ako Kijev ostvari više napredovanja, Kremlj bi ih mogao odbaciti kao privremene. Putin se oslanja na činjenicu da je rusko ljudstvo koje se potencijalno može mobilizirati tri do četiri puta veće od ukrajinskog, a jedini hitan zadatak je da se može iskoristiti taj resurs po volji: mobilizirati mnogo više ljudi, naoružati ih, obučavati ih i poslati ih u borbu. Upravo je to svrha novog zakona, koji bi trebao pomoći Kremlju da izbjegne još jednu zvaničnu mobilizaciju”, smatra on.
Gornja starosna granica za obavljanje obavezne vojne službe će od naredne godine biti povećana sa 27 na 30 godina, a ubuduće bi se, vjeruje Gabuev, mogla ponovo povećati.
Objašnjava da, kada se izda elektronski poziv za vojsku, ruske granice se odmah zatvaraju za primaoca kako bi se spriječio masovni egzodus vojno sposobnih muškaraca kakcom je Rusija svjedočila prošle jeseni.
Navodi da je paralelna taktika Putina gušenje ukrajinske ekonomije. Znajući da je ukrajinski budžet zavisi od zapadnih saveznika, Kremlj želi Kijevu uskratiti sve izvore prihoda. Moskva se stoga ne samo povukla iz sporazuma o žitu koji je omogućio ukrajinski izvoz poljoprivrednih proizvoda preko Crnog mora, već je pokrenula i masovne zračne napade na ukrajinske luke kako bi uništila svaku mogućnost oživljavanja sporazuma. Ista logika podupire ruske zračne napade na civilnu infrastrukturu: oni imaju za cilj da ukrajinske gradove učine nenastanjivim i spriječe napore za obnovu.
“Kremlj se nada da će brza obnova ruske vojske i postepeno desetkovanje ukrajinske ekonomije i oružanih snaga dovesti do rastuće frustracije Zapada i pada materijalne podrške Kijevu. Kako bi ubrzala ovaj proces i slomila volju zapada, Moskva koristi prijetnje eskalacijom, uključujući širenje sukoba prema teritoriji NATO-a preko Bjelorusije uz pomoć Wagnerovih plaćenika koji se tamo nalaze”, piše Gabuev.
“Putin je napravio mnogo fatalnih grešaka. Ali sve dok je on na čelu, Moskva će posvetiti svoje i dalje ogromne resurse da postigne svoju opsesiju uništavanjem i potčinjavanjem Ukrajine. Dok zapadni lideri razmišljaju o politici podrške Ukrajini u trećoj godini ovog ružnog rata, svaka dugoročna strategija mora uzeti u obzir ovu realnost”, navodi na kraju. prenosi n1
