Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO), iako je stopa pismenosti značajno porasla, posebno među mladom populacijom, u posljednjih 50 godina, broj ljudi koji nemaju osnovne pismene vještine u svijetu se smanjio za oko osam miliona ove godine.
Broj nepismenih pao je sa 771 milion prošle godine, prema podacima UNESCO-a, na 763 miliona ove godine.
Uprkos porastu stope pismenosti među mladom populacijom, najmanje jedan od svakih sedam mladih i odraslih osoba od 15 i više godina u svijetu u 2020. godini je lišen osnovnih znanja o pismenosti, pokazuju podaci koje je ove godine objavio UNESCO-ov institut za statistiku.
Dok je u južnoazijskom regionu gotovo polovina nepismenog stanovništva, ova stopa iznosi 27 posto za podsaharsku Afriku.
Dok deset posto svjetske nepismene populacije živi u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, devet posto je u sjevernoj Africi, četiri posto u Latinskoj Americi i na Karibima, te četiri posto nepismenih živi u zapadnoj Aziji.
Vezano za negativne efekte na pismenost, navodi se da je kriza COVID-19 pogoršala poteškoće sa kojima se suočavaju milioni djece, mladih i odraslih u kontekstu obrazovanja i pismenosti.
Važno je napomenuti da je broj žena pismenih širom svijeta manji od broja muškaraca. Prema podacima posljednjih godina, oko 65 posto nepismenih ljudi su žene.
Dok je jaz između muške i ženske pismenosti mali u centralnoj i istočnoj Aziji, Evropi, Sjevernoj Americi, Latinskoj Americi i Karibima, jaz u rodnoj pismenosti je veći u sjevernoj Africi, zapadnoj i južnoj Aziji i podsaharskoj Africi.
Prema podacima UNESCO-a, procijenjeni udio desetogodišnje djece u zemljama sa niskim i srednjim prihodima koja ne znaju čitati čak ni jednostavne tekstove porastao je sa otprilike 57 posto u 2019. na 70 posto u 2022. godini.
Značajan broj djece, uključujući i one upisane u školu, nemaju osnovne vještine pismenosti. Oko 244 miliona djece i mladih između šest i 18 godina ne može ni da ide u školu.
Dok je otprilike 86 posto onih starijih od 15 godina širom svijeta pismeno, ova stopa iznosi 91 posto za mlade od 15 do 24 godine.
Ideja o obilježavanju Svjetskog dana pismenosti javila se 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti. Svjetski dan pismenosti obilježava se 8. septembra, a 17. novembra 1967. godine utemeljio ga je UNESCO s ciljem promoviranja važnosti učenja i pismenosti, ali i osvješćivanja javnosti o problemu nepismenosti koji još uvijek pogađa velik dio svjetskog stanovništva.
Ove godine Svjetski dan pismenosti obilježava se širom svijeta s temom “Promovisanje pismenosti za svijet u tranziciji: Izgradnja temelja održivih i miroljubivih društava”.
