Događaj je bio opipljiva potvrda onoga što su javnozdravstvene statistike već pokazale: denga groznica, bolest koju prenose komarci, stigla je u Evropu.
U Evropi je 2022. zabilježeno više slučajeva lokalne zaraze dengom nego u cijelom prethodnom desetljeću. Porast označava i prijetnju javnom zdravlju i odgovarajuću tržišnu priliku za vakcine i tretmane protiv denge, što bi trebalo potaknuti farmaceutsku industriju da poveća ulaganja u zanemarenu bolest. Na prvi pogled čini se da ova promjena koristi ne samo zemljama poput Francuske, već i državama poput Bangladeša i Filipina koje se dugo bore s denga groznicom. Ali ta bi pretpostavka mogla biti kobno pogrešna, rekli su stručnjaci za Politico.
Komarci se šire Evropom
Ljudi koji rade na terenu kažu da bi porast denga groznice na Zapadu zapravo mogao otežati nabavu spasonosnih lijekova onima kojima su najpotrebniji, jer farmaceutske kompanije razvijaju alate koji su manje učinkoviti u zemljama gdje je teret denga groznice najveći ili zato što bogate nacije na kraju gomilaju te lijekove i vakcine, piše Index.hr.
“Moglo bi izgledati kao dobra stvar – i to jest dobra stvar – da razvijamo više proizvoda, ali stvara li to onda dvoslojni sistem gdje stanovništvo s visokim primanjima ima pristup tome, ali i dalje imamo razlike u pristupu za zemlje s niskim i srednjim dohotkom?” upitala je Lindsay Keir, direktorica savjetodavnog tima za nauku i politiku pri think tanku Policy Cures Research.
Klimatske promjene i migracije znače da se komarci koji prenose denga groznicu, kao i druge bolesti poput chikungunye i zike, šire u Evropi. Najnoviji godišnji podaci Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti pokazuju da je 2022. u Evropi zabilježen 71 slučaj lokalne zaraze dengom: 65 u Francuskoj i šest u Španiji.
Šta je denga groznica?
Iako denga obično rezultira blagim ili nikakvim simptomima, također može dovesti do visoke temperature, jake glavobolje i povraćanja. Teška denga groznica može uzrokovati krvarenje iz desni, bolove u trbuhu i u nekim slučajevima smrt.
Dosad je komarac većinom bio ograničen na južnu Evropu, ali zabrinjava širom kontinenta. U Belgiji je nacionalni institut za istraživanje javnog zdravlja Sciensano čak pokrenuo aplikaciju u kojoj građani mogu slati fotografije svih azijskih tigrastih komaraca koje uoče.
Bolesti koje šire ti komarci tradicionalno spadaju pod zanemarene tropske bolesti, grupu infekcija koje uglavnom pogađaju zemlje s niskim prihodima, pa teško privlače ulaganja u istraživanje i razvoj. Ali ovo se mijenja.
Istraživanje Policy Cures Researcha, koje objavljuje godišnje izvješće o ulaganju u istraživanje i razvoj zanemarenih bolesti, uklonilo je vakcinu protiv denga groznice iz svoje procjene 2013. Denga groznica više se nije smatrala područjem gdje postoji tržišni neuspjeh, zbog pojave tržišta na kojem privatni sektor može poslovati.
Ova organizacija još uvijek prati lijekove i biološke lijekove za denga groznicu i njihova je analiza za 2022. pokazala povećanje od 33 posto u finansiranju istraživanja proizvoda koji nisu vakcinu u usporedbi s prethodnom godinom, pri čemu su ulaganja u industriju dosegla rekordnih 28 miliona dolara.
Sibilia Quilici, izvršna direktorica lobističke grupe proizvođača vakcine Vaccines Europe, rekla je da posljednji podaci pokazuju da otprilike 10 posto članova grupe cilja na zanemarene bolesti. Više se istraživanja i razvoja događa u ovom području, ističe Quilici.
Godinama se čeka vakcina
Među velikim proizvođačima lijekova, Johnson&Johnson radi na antivirusnom liječenju za denga groznicu, a MSD ima vakcinu protiv denga groznice u pripremi, dok Sanofi ima drugi lijek protiv žute groznice u razvoju. Dvije vakcine protiv denga groznice već su odobrena u EU – jedno od Sanofija i drugo od Takede. Moderna je nedavno izjavila za Politico da pomno razmatra vakcinu protiv denga groznice i da već radi na vakcini za ziku.
Međutim, samo zato što bi se uskoro moglo pojaviti veće tržište za farmaceutske kompanije, ne znači da će proizvodi biti prikladni za stanovništvo koje je godinama čekalo na ove alate.
Rachael Crockett, menadžerica u neprofitnoj inicijativi za lijekove za zanemarene bolesti (DNDi), rekla je da povećano farmaceutsko ulaganje u određenu bolest neće nužno dovesti do razvoja proizvoda koji su globalno relevantni: “Industrija i nacionalne vlade vjerovatno će se usredotočiti na prevenciju.”
To znači da će alati poput vakcina imati prioritet; ali u zemljama u kojima je denga groznica endemična, kišna sezona potpuno preopterećuje njihove zdravstvene sistem i ono što im očajnički treba je liječenje, ističe Crockett.
Također je rekla da ogromno povećanje ulaganja bez strukture koja bi osigurala pristup rezultirajućim proizvodima znači da “nemamo apsolutno nikakvo jamstvo da neće biti gomilanja i da neće biti visokih cijena”. Primjer: američka nacionalna zaliha vakcina protiv ebole, koja postoji uprkos tome što u zemlji nikada nije bilo ebole.
Pogreške tokom pandemije covida
U pozadini mnogih ovih strahova su pogreške tokom pandemije covida-19, zbog koje su zemlje s manje novca i političke moći bile na začelju reda kada su u pitanju vakcine.
Lisa Goerlitz, voditeljica ureda njemačke dobrotvorne organizacije Deutsche Stiftung Weltbevölkerung (DSW) u Bruxellesu, upozorila je da ako krene razvoj lijekova zbog rastućeg tržišta u zemljama s visokim dohotkom, onda su to pristupačnost i drugi kriteriji koji ih čine prikladnim za okruženja s malim resursima možda neće imati prioritet, pišu Vijesti.ba.
Quilici iz Vaccines Europe pokušala je otkloniti te zabrinutosti, ukazujući na Berlinsku deklaraciju farmaceutske industrije, prijedlog da se rezervira proizvodnja vakcina u stvarnom vremenu u zdravstvenoj krizi. Quilici je dodala da je ovo “stvarno snažna predanost koja proizlazi upravo iz lekcija naučenih iz covida-19 i koja bi definitivno mogla prevladati izazove koje smo imali tokom pandemije, ako se ozbiljno shvati”.
