Nakon iznenadnog terorističkog napada Hamasa, Izraelske obrambene snage (IDF) pozvale su više od 300.000 rezervista na dužnost, što je broj bez presedana u novijoj povijesti. Izraelska stalna vojska, zrakoplovstvo i mornarica sastoje se od 150.000 pripadnika.
Pričuvne snage imaju oko 450.000 ljudi, od kojih su mnogi iskusniji u borbi od mlađih pripadnika redovne vojske. U pričuvnim snagama nalaze se učitelji, tehnički radnici, poduzetnici, poljoprivrednici, odvjetnici, liječnici, medicinske sestre, turistički i tvornički radnici.
‘Utjecaj je značajan’, rekao je za CNBC Eyal Winter, profesor ekonomije na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu, koji se bavi proučavanjem ekonomskih učinaka izraelskih ratova.
Visina ekonomske štete, međutim, ovisit će o tome koliko će dugo rezervisti biti udaljeni od svojih poslova u zemlji s više od devet milijuna stanovnika i BDP-om od 58.273 dolara per capita.
Usporavanje rasta
Izrael ima razvijenu ekonomiju, a glavni gospodarski sektori su visoka tehnologija i industrijska proizvodnja.
Prosperitet izraelskoga gospodarstva omogućuje razvoj države blagostanja s moćnom vojskom i modernom infrastrukturom koja se može mjeriti s onom najrazvijenijih zapadnih zemalja. Visokotehnološki sektor je ravnopravan s američkom Silicijskom dolinom. Izrael ima drugi najveći broj startup tvrtki u svijetu nakon Sjedinjenih Država i treći najveći broj tvrtki uvrštenih na NASDAQ nakon SAD-a i Kine.
OECD predviđa usporavanje gospodarskog rasta na 2,9 posto u ovoj godini. Povišena inflacija utječe na privatnu potrošnju, a izvoz je sputan umjerenim rastom potražnje kod glavnih trgovinskih partnera. Istovremeno, povećanje kamatnih stopa usporava rast ulaganja. No predviđa se ubrzanje rasta u idućoj godini, kako se inflacija bude smanjivala.
Stranci u glavnim sektorima
Ključni gospodarski sektori, koji zapošljavaju najviše ljudi, nastavit će svoje aktivnosti bez zastoja tijekom rata zbog toga što su uvelike popunjeni stranim radnicima.
To uključuje izraelski kemijski sektor, glavni generator izvoza.
Nakon izbijanja krize glavni izraelski burzovni indeks pao je za šest posto. Rejtinške agencije zasad nisu zabrinute za izraelski dug. No i prije Hamasovog terorističkog napada porastao je rizik zbog nestabilne političke klime prouzročene prosvjedima zbog predloženih reformi pravosudnog sustava.
Otkako je Hamas preuzeo Gazu 2007., Izraelci su uvijek vjerovali da status quo nije održiv. Winter s Hebrejskog sveučilišta vjeruje da će, koliko god stvari trenutno bile mračne, doći do poboljšanja za zemlju i njezino gospodarstvo.
‘Postoji visoko uvjerenje da ćemo na kraju izvojevati vojnu pobjedu, iako je vjerojatno to da ćemo pretrpjeti strašne gubitke’, rekao je Winter. ‘Ali Gaza je godinama bila izvor nestabilnosti, a ovaj rat bi to trebao okončati.’
Privremeni udar na startup industriju
Nakon prethodnih ratova obično je bilježena povećana gospodarska aktivnost u pojedinim segmentima.
‘Doći će do privremenog udara na startup industriju, ali kada se vrate vojnici, vratit će se i ulaganja i potražnja’, rekao je Winter.
Gotovo svaka velika američka tehnološka tvrtka ima značajne pogone za proizvodnju ili istraživačke centre u Izraelu, uključujući Microsoft, Alphabet, Apple i Oracle. Primjerice, Intel ulaže u proizvodni pogon 30 minuta udaljen od granice s Gazom.
‘Zbog našeg iskustva s dopuštanjem zaposlenicima da rade od kuće tijekom i nakon covida, rad se nastavlja, osim ako niste pozvani u pričuvnu jedinicu’, kaže voditelj jedne od visokotehnoloških tvrtki u Izraelu, prenosi tportal.
