Dugi rat, nakon što je G7 definirao da se u takav pretvara ruska agresija na Ukrajinu, bit će i između Izraela i Hamasa, rekao je Benjamin Netanyahu. Pokazujući tako da sluša savjete pametnijih oko sebe i ne juri bezglavo u kopnenu operaciju u pojasu Gaze. Jedan je to od rezultata posjeta američkog predsjednika Joea Bidena regiji. Nakon što je Hamas izveo mučki teroristički napad na Izrael, dio analitičara zaključio je da se u to zapustio bez plana što učiniti dan poslije. Washington i EU upravo na to upozoravaju izraelsku vladu, potrebno je imati detaljan plan što učiniti s pojasom kad vojna operacija završi – SAD u tome ima iskustva zbog katastrofalne avanture u Iraku 2003. godine.
Novi sigurnosni režim
Yoav Gallant, izraelski ministar obrane, u petak je potvrdio da su ciljevi rata eliminacija Hamasa, uništenjem njegovih vojnih i upravnih sposobnosti, prenosi The Times of Israel. “Uz to, krajnji cilj je ukloniti svaku odgovornost koju Izrael ima nad Gazom, stvaranjem novog ‘sigurnosnog režima‘ u pojasu”, prenose izraelske novine na engleskom.
Riječ je o razborito osmišljenom planu na strategijskoj razini, čiji je cilj pokušati pridobiti, barem prešutnu, suglasnost arapskih zemalja, svakako onih koje su potpisale Abrahamske sporazume (Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Maroko, Sudan). Hamas je neprihvatljiv većini arapskih zemalja zbog izvorišta u Muslimanskom bratstvu, koje se protivi vladajućim elitama.
Prijelazna vlada
Iskorjenjivanje Hamasa predviđeno je u tri koraka, rekao je Gallant: “U prvoj smo fazi vojne kampanje sa [zračnim] napadima, i kasnije s [kopnenim] manevrima, sa svrhom uništavanja operativaca i oštećenja infrastrukture, kako bi se porazio i uništio Hamas”.
Druga faza podrazumijeva nastavak sukoba, manjeg intenziteta, eliminirajući “džepove otpora”. “Treći korak bit će stvaranje novog sigurnosnog režima u pojasu Gaze, uklanjanje odgovornosti Izraela za svakodnevni život u pojasu Gaze, i stvaranje nove sigurnosne stvarnosti građanstvu Izraela i stanovništvu [područja oko Gaze]”, rekao je.
Kopneni napad svakako će uslijediti, ali može se zaključiti da se traži model koji bi bio učinkovit u razbijanju Hamasa, minimizirajući civilne žrtve.
Trenutačno je još nepoznanica kako upravljati pojasom Gaze nakon operacije, a na stolu je više opcija. Kada bi Mahmud Abbas, lider Palestinske samouprave na Zapadnoj obali, imao veći autoritet, moglo bi se razmišljati o proširenju njihove vlasti na pojas Gaze. “Mislim da nitko ne može biti toliko glup i misliti da se [Abbas] može vratiti u Gazu na izraelskom tenku”, The Economistu je rekao Ghassan al-Khatib, bivši palestinski ministar.
Sve je izglednija opcija formiranje prijelazne vlade, koja bi vjerojatno bila pod kontrolom UN-a, nešto poput mandata koji bi pripremao lokalno stanovništvo da, nakon tranzicije, preuzme vlast. Plan djeluje ostvarivo, razumno, ali je provedbe radi, potrebno da radikalne političke opcije unutar izraelske vlade pristanu na ustupke. I još jedna stvar, plan u sebi sadržava nastavak podjele palestinskog korpusa, čime se dovodi u pitanje ostvarenje palestinske države kao jednog entiteta, prenosi Jutarnji.
