Skhemy su nagrađivani istraživački informativni projekt koji vodi ukrajinski servis Radija Slobodna Europa, a fokusira se na razotkrivanje korupcije na visokoj razini. Nastao je nakon revolucije na trgu Majdanu 2014. godine.
poster
Od ratnih zrakoplova, preko borbenih helikoptera, do vojnih bespilotnih letjelica i navođenog streljiva, novi objekti u Rusiji mješavina su državnih vojnih tvornica, javno-privatnih partnerstava i civilnih poduzeća dvostruke namjene koja proizvode i popravljaju opremu i streljivo za ratni stroj Moskve u Ukrajini.
Pregledavajući satelitske slike koje su snimili Planet Labs, Airbus i Maxar Technologies, Skhemy su pronašli nekoliko novih struktura, uključujući hangare i proizvodne pogone koji su brzo prošireni ili su izgrađeni od nule nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
U rujnu je ruska vlada objavila prijedlog proračuna za 2024. godinu i prvi put u suvremenoj povijesti zemlja će potrošiti šest posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na vojsku, pri čemu će iznos premašiti socijalnu potrošnju. Ukrajinski vojni analitičar Mihajlo Žirokov smatra da je brz razvoj takvih vojnih objekata diljem zemlje znak da Kremlj ne namjerava uskoro okončati rat protiv Ukrajine.
‘Rusija se sprema za dugu igru u ovom ratu i neće je ništa zaustaviti’, rekao je Žirokov za Skhemy.
Tvornica zrakoplova u Kazanju
Prvo postrojenje koje su identificirali istraživački novinari je tvornica zrakoplova kojom upravlja ruska državna vojna tvrtka Rostec, a nalazi se u blizini civilnog aerodroma Borisoglebsk u Kazanju te je oko 830 kilometara udaljena od Moskve.
Skhemy su uz pomoć satelitskih snimaka pratili proces izgradnje ovog hangara na tvorničkom posjedu. Temelji za izgradnju postavljeni su 2018. godine, ali se sporo odvijala sve do ruske agresije na Ukrajinu, kada je znatno ubrzana. Nedavne slike pokazuju da je hangar gotovo dovršen.
Tvornica ima dugu povijest kao mjesto za popravak civilnih i vojnih zrakoplova i proizvodnju dijelova. Kompleks je bio ‘jedan od najvažnijih strateških objekata’ u vrijeme Sovjetskog Saveza, rekao je za Skhemy Anatolij Krapčinski, stručnjak za sovjetske i ruske zrakoplove.
Služio je kao vitalna karika u proizvodnji vojnih zrakoplova, posebice bombardera poput Tu-16, Tu-22, Tu-160 i svih njihovih varijacija.
U lipnju je tvornicu posjetio ruski premijer Mihail Mišustin. Ruska televizija tada je izvijestila da je novi hangar dugačak 300 metara i da se u pogonu proizvodi putnički zrakoplov Tu-214. Krapčinski je kazao da satelitske slike ukazuju na nove mogućnosti popravka i modernizacije starijih zrakoplova potrebnih za upotrebu u Ukrajini, poput Tu-22M3 i Tu-160.
Tvornica zrakoplova u Irkutsku
Državna tvornica smještena u Irkutsku, gradu u Sibiru otprilike 5000 kilometara udaljenom od Moskve, povećava svoje kapacitete za proizvodnju dijelova za borbeni zrakoplov Su-30.
Njega naširoko koriste ruske zračne snage, a tvornica u Irkutsku poznata je kao vodeća za opsluživanje toga tipa zrakoplova. Satelitske snimke pokazuju da su nedavno izgrađene dvije nove zgrade, kao i rulna staza.
Krapčinski kaže da se takvi objekti obično koriste za male zrakoplove i da zgrade izgledaju poput onih koje se koriste ‘za rutinsko održavanje i manje popravke’ manjih civilnih i vojnih zrakoplova poput Su-30.
Tvornica civilnih zrakoplova Ural
Iako joj u nazivu stoji da se bavi civilnim letjelicama, pogoni služe i za popravke motora koji se mogu koristiti u vojnim helikopterima poput Mi-2, Mi-8, Mi-24 i Ka-52. Sve te helikoptere aktivno koristi ruska vojska u ratu u Ukrajini.
Tvornica se nalazi u gradu Jekaterinburgu na Uralu i nedavno je pojačala rad. U rujnu je nekoliko lokalnih publikacija objavilo članke o nedostatku osoblja, spominjući da su povećane proizvodne potrebe uzrokovale nedostatak radne snage.
Satelitske snimke pokazuju da je 2021. započela izgradnja nove strukture radionice u objektu. Zgrada je dovršena ove godine nakon što je gradnja ubrzana od početka rata.
Tvornica za proizvodnju strojeva Dubna i Kronstadt
Smještena u gradu Dubna, sjeverno od Moskve, tvornica je u vlasništvu Raduge, koja se nalazi pod kišobranom Korporacije za taktičko raketno oružje, ruske državne obrambene tvrtke specijalizirane za proizvodnju projektila.
Ova tvrtka proizvodi projektile Kh-22, Kh-55 i Kh-101, koje Rusija intenzivno koristi u ratu. Njima je gađana energetska infrastruktura, kao i stambene zgrade i drugi objekti.
Usporedba satelitskih snimaka postrojenja od 2021. do 2023. pokazuje da je uz pogon podignuta velika nova zgrada koja bi trebala biti dovršena ove godine. U blizini se nalaze i dva heliodroma, a zgrada dijeli pristupnu cestu s tvornicom strojeva Dubna.
Prema javnim dostupnim podacima, nova tvornica je u privatnom vlasništvu Kronstadta, tvrtke koja se bavi proizvodnjom bespilotnih letjelica (UAV). Specijalizirana je za proizvodnju vojnih dronova, uključujući modele Orion i Helios za izviđanje i napade.
Kronstadt je prethodno bio u vlasništvu AFK Sisteme, velikog ruskog konglomerata koji je osnovao Vladimir Jevtušenkov, istaknuti tajkun. AFK Sistema prodao je svoj udio u Kronstadtu u svibnju 2022.
Prema ruskom registru pravnih osoba, AFK Sistema i dalje drži udio u podružnici u Kronstadtu te surađuje s ruskim ministarstvom obrane i federalnom službom sigurnosti. Tvornica radi u tri smjene i prima novo osoblje.
Postrojenje Italmas
U siječnju je objavljeno da je tvrtka Zala Aero, koja se bavi razvojem bespilotnih letjelica, kupila trgovački centar u gradu Iževsku i pretvorila ga u tvornicu. U njoj proizvode domaće bespilotne letjelice Italmas. U rujnu je ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio taj objekt, što je medijski bilo snažno popraćeno.
Zala Aero je podružnica Kalašnjikov grupe, a koja proizvodi 95 posto ruskog malog oružja. Bespilotne letjelice Italmas novi su dronovi dugog dometa te su kopija Šahida iranske proizvodnje. Njih su ruske snage intenzivno koristile u napadima na ukrajinske gradove prošle zime, ali su ruske verzije lakše i jeftinije za proizvodnju.
Institut za proučavanje rata sa sjedištem u Washingtonu izvijestio je da se bespilotne letjelice Italmas već koriste protiv ukrajinskih ciljeva i rekao je da je njihov razvoj dio šire ruske strategije za diversifikaciju i očuvanje streljiva za nastavak sukoba s Ukrajinom.
