Borrell je naveo da su “situacija u Gazi” i “rat protiv Ukrajine” vrlo različiti, ali i međusobno povezani i da se mora zauzeti principijelan stav prema Gazi te se puno više posvetiti postizanju mira na Bliskom istoku, ali i da EU mora ostati ujedinjena u podršci Ukrajini koliko god bude trebalo.
“EU je na dva velika ispita u Ukrajini i Izraelu-Palestini. Rat bjesni na istočnoj granici Evrope već gotovo dvije godine, mnogo duže nego što je Putin mislio, uvjeren da će ruska vojska ući u Kijev i uspostaviti marionetski režim, poput onog u Bjelorusiji, u tek nekoliko sedmica. Zahvaljujući otporu Ukrajine i međunarodnoj potpori, do toga nije došlo”, napisao je Borrell.
Pojasnio je da je EU ekonomski i vojno podržala ukrajinu, obučila preko 30.000 ukrajinskih vojnika, a vojna podrška je dostigla 27 miliona eura te 11 paketi sankcija protiv Rusije.
“Međutim, moramo biti realni: pobjeda Ukrajine nad Rusijom u ovom trenutku nije izgledna. Putinovom režimu je rat potreban kao instrument njegovog političkog opstanka. Moramo se pripremiti za dugotrajni sukob, u kojem Rusija ne može pobijediti ali čiji kraj može odgađati. Uz očekivane izbore u SAD-u, koji bi, kako se Putin nada, mogli ugroziti potporu Sjedinjenih Država Ukrajini, Putin vjeruje da će demokratije konačno pokleknuti. Moramo dokazati da je u krivu i ostati ujedinjeni u pružanju potpore Ukrajini ‘koliko god bude trebalo'”, naveo je Borrell.
Izrael i Palestina
Borrell je kazao da se mora pokazati da je optužba za dvostruke standarde lažna.
“Kao što sam objasnio i prošle sedmice na kongresu Stranke evropskih socijalista, iako su ova dva sukoba vrlo različita po svojim uzrocima i akterima, istovremeno su i međusobno povezani. Mnoge zemlje u takozvanoj južnoj hemisferi doista nas vide kao nekog ko primjenjuje dvostruke standarde u pogledu međunarodnog prava u Ukrajini i Gazi. Svojim djelima i riječima moramo pokazati da je ova optužba lažna”, naveo je Borrell.
Istakao je podržavaju Izraela da se brani, ali da je kao što je Obama rekao Izrael dužan poštovati međunarodno humanitarno pravo i nastojati svesti civilne žrtve na minimum, a da je uskraćivanje vode, hrane, struje, goriva opkoljenom civilnom stanovništvu neprihvatljivo.
“Vojna strategija koja zanemaruje posljedice po civile riskira da budući mir između Palestinaca i Izraelaca bude gotovo nemoguć. Pa ipak, mir je jedina istinska dugoročna garancija za sigurnost Izraela”, napisao je Borrell.
Podsjetio da je prema navodima zdravstvenih vlasti, u Gazi već preko jedanaest hiljada žrtava, od čega su oko polovice djeca. Vojna strategija koja zanemaruje posljedice po civile neće uspjeti, jer riskira da budući mir između Palestinaca i Izraelaca bude gotovo nemoguć i da je mir je jedina istinska dugoročna garancija za sigurnost Izraela.
“U narednim danima moramo izbjeći širenje sukoba na regiju i postići trenutnu deeskalaciju. Moramo postići humanitarne pauze, prekid vatre, primirja… nije važno kako ćemo to nazvati, ono što jeste važno je ograničiti patnju civilnog stanovništva i omogućiti puštanje izraelskih talaca”, smatra Borrell.
Naglasio je potrebu da se osigura redovan dotok humanitarne pomoći u Gazu svaki dan u potrebnim količinama, uključujući i gorivo, te da se proučava kiparski prijedlog da se otvori pomorski koridor do enklave.
“Trenutna dešavanja su Gazi su posljedica 30 godina političkog i moralnog neuspjeha međunarodne zajednice”, poručio je Borrell.
Ukazao je da trideset godina nakon sporazuma iz Osla, međunarodna zajednica nije uradila što je trebala kako bi rješenje s dvije države postalo realnost.
“Danas je broj izraelskih doseljenika na okupiranim palestinskim teritorijama gotovo tri puta veći nego prije 30 godina, i ova teritorija je podijeljena u arhipelag nepovezanih područja, što otežava implementaciju rješenja s dvije države koje međunarodna zajednica zahtijeva već 76 godina. Moramo podjednako braniti pravo Palestinaca i Izraelaca na slobodu, sigurnost i dignitet”, napisao je Borrell.
Tri “da” i tri “ne“
Borrell je viđenje postavljanja prema Izraelu i Palestini naveo kroz principe koje je sumurai u tri “da” i tri “ne”.
“Kao prvo, ne bilo kakvom prisilnom raseljavanju Palestinaca izvan Gaze u druge zemlje. Kao drugo, teritorija Gaze se ne može smanjivati i izraelske odbrambene snage ne bi trebale trajno ponovno okupirati Gazu, niti bi se Hamas trebao vratiti u Gazu. Kao treće, Gaza ne može biti odvojena od ostatka palestinskog pitanja: rješenje za Gazu mora biti unutar okvira rješenja palestinskog problema u cjelini”, ukazao je Borrell.
U tri da naveo je da Palestinska samouprava treba upravljati Gazom, a njenu prirodu, ulogu i legitimitet treba definirati Vijeće sigurnosti UN-a, drugo je snažnija uloga arapskih zemalja i ne samo finansijska i treće je veća angažiranost iz Evropske unije.
“Za nas također, pitanje nije samo pomoći da se ponovo izgradi Gaza, što smo već nekoliko puta uradili, nego pomoći da se izgradi potpuno suverena palestinska država, koja može vratiti dignitet Palestincima i postići mir sa Izraelom. To mora biti naš cilj i ono na šta ćemo se obavezati. Inače, rizikujemo da se ostane u spirali nasilja, te bi naša sigurnost mogla biti sve više pod prijetnjom: ovaj konflikt ima potencijal da kreira ozbiljnu nestabilnost u cijelom svijetu. Mi Evropljani, iz vlastitog interesa, ali također iz moralne i političke odgovornosti, moramo se obavezati puno više na postizanje mira između Izraela i Palestine. Značajan dio buduće globalne uloge Unije, naročito kada su u pitanju naši odnosi sa zemljama južne hemisfere, zavisit će od naše predanosti rješavanju ovog konflikta”, naveo je Borrell. prenosi Klix
