Ruski predsjednik Vladimir Putin navodno je “jako zabrinut” zbog ishoda predstojećih izbora u martu sljedeće godine, barem ako je za vjerovati Institutu za proučavanje rata (ISW). Američka istraživačka grupa ukazala je na nove komentare predsjednika ruske Centralne izborne komisije da su Rusi “već počeli pokušavati diskreditirati” izbore, uprkos tome što Rusija održava široku podršku Putinu. ISW je analizirao da komentari sugerišu da će Rusija “nastaviti intenzivirati napore cenzure pod krinkom borbe protiv pokušaja unutrašnjeg miješanja u izbore”, što implicira da se Putin možda ne osjeća potpuno sigurnim u svojoj poziciji dok traži reizbor, piše Jutarnji list.
Ove informacije dolaze u trenutku nakon što je Putin navodno naredio regionalnim dužnosnicima i tajnim službama da iskorijene antiratno neslaganje “po svaku cijenu” usred porasta protesta koje su organizirale žene i majke prisilno mobiliziranih muškaraca.
Uprkos strogo nametnutim ograničenjima protesta u Rusiji, hiljade su potpisale peticije i okupile se na ulicama kako bi pozvale mobilizirane muškarce da se vrate kući.
Novcem gasiti proteste
Funkcionerima se sada savjetuje da “novcem ugase” proteste, saopćila je u srijedu nezavisna novina Verstka te pišu kako je riječ o potencijalno “jednoj od najvećih prijetnji Putinovoj kampanji”.
Nedavno je bilo protesta u Moskvi, Novosibirsku i Khabarovsku, no mnogi su zabranjeni. Vlasti u Sankt Peterburgu iskoristile su ograničenja protiv koronavirusa kako bi zabranile skup. Masovna okupljanja zabranjena su do kraja godine u Putinovom rodnom gradu. prenosi Avaz
Olga Tsukanova (47), osnivačica Vijeća supruga i majki, uvrštena je u registar “stranih agenata” te joj prijeti kazneni progon.
Druga antiratna demonstrantica, kozmetičarka Olga Kats, pokrenula je peticiju koju je potpisalo oko 100.000 žena da se mobiliziranim muškarcima dopusti povratak kući.
Kampanju je započela jer želi da se njezin brat Aleksandar (26) vrati nakon više od godinu dana na ratištu.
– Tražimo određivanje maksimalnog roka službe za mobilizaciju – rekla je.
– Krajnje je vrijeme da se kući vrate muškarci civili koji su završili pod djelimičnom mobilizacijom.
Rečeno joj je da će se muškarci vratiti kući tek “na kraju neprijateljstava”.
Popularan kandidat
Verstkin izvještaj navodi da su lideri unutrašnjeg političkog bloka Kremlja okupili lokalne dužnosnike na seminaru u moskovskoj regiji i zadužili ih da održe izbore “što je moguće skromnije i tiše” kako ne bi bilo “nikakvih sumnji” o legitimnosti Putinove pobjede.
Institut za proučavanje rata također je ukazao na Putinove komentare od 15. novembra, kada je rekao da će ruska vlada suzbiti svako strano ili domaće miješanje u izbore.
Na papiru, Putin je i dalje popularan kandidat za reizbor. “Čudna je očita zabrinutost Kremlja oko Putinove podrške, s obzirom na to da je Levada centar – nezavisna ruska organizacija za ispitivanje javnog mnijenja – otkrila da je 82% Rusa odobravalo Putinov učinak do oktobra ove godine‘, napominju iz ISW-a.
Putin je zapravo bio toliko samouvjeren da je 2021. potpisao zakon koji mu je omogućio da se još dva puta u životu kandidira za predsjednika, potencijalno produživši svoj mandat do 2036.
No, istraživači primjećuju poteškoće u dobivanju pouzdanih i tačnih anketnih podataka, jer se mnogi Rusi boje posljedica za suprotstavljanje Putinu – i suočavaju se s kaznama za kritikovanje rata.
Rusija je stalno pojačavala nadzor nad digitalnim platformama otkako su masovni protesti koordinirani online 2011./12. Propisi su Rusiji dopuštali blokiranje web stranica, pohranjivanje zapisa poziva i dijeljenje informacija sa sigurnosnim službama ako je potrebno, piše Daily Mail.
Rusija je također pokušala izvršiti pritisak na Google, Apple i Facebook da pohranjuju korisničke podatke na ruskim poslužiteljima, ali bezuspješno.
779 krivičnih prijava
No, od rata u Ukrajini 2022. učinjeno je mnogo više na suzbijanju neslaganja. Online cenzura i kazneni progoni za objave i komentare na društvenim mrežama toliko su narasli da su srušili sve postojeće rekorde.
Prema Net Freedoms, istaknutoj grupi za prava na internetu, vlasti su samo u 2022. blokirale ili uklonile više od 610.000 web stranica, što je najveći godišnji ukupni broj u 15 godina.
779 osoba suočeno je s krivičnim prijavama zbog online komentara i objava, što je također rekord.
U septembru je jedan opozicioni medij tvrdio da su prokremaljski mediji primili dopis u kojem se izdaju smjernice o tome kako izvještavati o nagađanjima da bi Rusija mogla regrutirati više rezervista kako bi ih uključila u rat u Ukrajini.
Ruski savezni zakoni br. 31-FZ i br. 32-FZ, koje je Državna duma usvojila u martu 2022., također daju odredbe za kažnjavanje Rusa koji daju izjave protiv oružanih snaga ili pozivaju na sankcije.
Diskreditiranje vojske – ili tvrdnja da njihova upotreba nije u najboljem interesu Rusije – povlači za sobom visoke novčane kazne i do pet godina zatvora.
Zamjenik Državne dume Anton Gorelkin također je u septembru rekao da bi Rusija trebala razmotriti blokiranje WhatsAppa u Rusiji ako aplikacija pokrene kanale na ruskom jeziku.
