Ukrajina se nada da će iduće godine pokriti proračunski manjak od 43 milijarde dolara, uglavnom uz pomoć inozemne financijske pomoći, uključujući 18.5 milijardi eura iz Europske unije i više od osam milijardi dolara iz američkog paketa koji uključuje vojnu pomoć.
Te pakete trenutačno blokiraju republikanci u američkom Kongresu i Mađarska u Europskoj uniji, ali bi na koncu trebali proći, iako i dalje ostaje upitnik oko američke financijske pomoći.
Otkako je Rusija napala Ukrajinu u veljači 2022. godine, Kijev je glavninu novca usmjerio u obranu i vojsku dok je potrošnja na sve ostalo – od mirovina do socijalnih transfera – pokrivena desecima milijardi dolara strane pomoći. Kijevu bi 2024. moglo nedostajati nekoliko milijardi dolara, ali manjak od 10 milijardi stvorio bi teškoće za makroekonomsku stabilnost i realizaciju programa Međunarodnog monetarnog fonda.
MMF, koji je ovog mjeseca Ukrajini odobrio novu tranšu kredita od 900 milijuna dolara, zahtijeva čvrsta financijska jamstva za sljedećih 12 mjeseci, pa bi značajan pad vanjskog financiranja mogao dovesti u pitanje njegov program.
Popunjavanje rupe u proračunu moglo bi prisiliti Ukrajinu da poveća poreze, što bi bilo kontraproduktivno za gospodarstvo ili čak tiskati novac za proračun, što je također povezano s ozbiljnim rizicima.
Guverner ukrajinske središnje banke Andrij Pišnji jasno je dao do znanja da je tiskanje novca krajnja mjera koju ne planira u ovoj godini. Ukrajina treba pronaći i način za restrukturiranje oko 20 milijardi dolara međunarodnog duga u sljedećoj godini. Ministarstvo financija nada se da će u potpunosti osigurati inozemno financiranje, ali dodaje da će, ako rat potraje dulje, “scenarij uključivati potrebu prilagodbe novim uvjetima”.
Gospodarstvo će rasti, ali rizici su visoki
Ukrajinsko gospodarstvo je u ovoj godini na putu rasta za oko pet posto, nakon što je u prethodnoj potonulo gotovo za trećinu. Inflacija je pala na jednoznamenkastu znamenku, devizne rezerve su blizu najviših do sada, a inozemna pomoć je u ovoj godini redovito stizala.
Ukrajinske i strane kompanije su se prilagodile novoj ratnoj stvarnosti, a neke čak najavljuju nove proizvodne pogone u središnjim i zapadnim regijama. Nestle je, na primjer, uložio 40 milijuna švicarskih franaka u novi pogon u zapadnoj regiji Volin, a njemački Bayer planira uložiti 60 milijuna eura u proizvodnju kukuruznog sjemena u središnjoj regiji Žitomir.
No unatoč skromnim naznakama oporavka u ovoj godini, proizvodnja je još uvijek manja nego što je bilo prije rata, dok rizici i druga ograničenja ostaju visoki. Milijuni Ukrajinaca ostali su u inozemstvu nakon što su pobjegli od invazije, pa mnoge kompanije pate zbog nedostatka radnika, posebno na visokokvalificiranim radnim mjestima.
Gospodarstvo također koče ruski pokušaji blokade Crnog mora, iako je ukrajinska brodska ruta, uspostavljena ljetos unatoč moskovskim opstrukcijama, poduprla robni izvoz i mogla bi potaknuti rast u sljedećoj godini, smatraju ekonomisti.
Investicijska kuća ICU sa sjedištem u Kijevu predviđa usporavanje rasta gospodarstva u 2024. na pet posto, nakon 5.8-postotnog povećanja u ovoj godini. U sljedećoj se godini očekuje i povećanje inflacije. Kijev će također sigurno ostati ovisan o inozemnom financiranju unatoč zabrinutosti da bi zapadna financijska potpora mogla slabjeti, kažu ekonomisti.
