Afrika, kontinent bogat raznolikošću, suočava se s dramatičnim promjenama, a posebno je pogođen istočnoafričkim rascjepom koji je privukao znatnu medijsku pažnju nakon iznenadne pojave velike pukotine u Keniji 2018. godine.
Istočnoafrički rascjep
Ovaj rascjep izazvao je ozbiljna razaranja na jugozapadu zemlje, uključujući i urušavanje dijela lokalne autoceste. Iako su početne teorije ukazivale na povezanost s istočnoafričkim rascjepom, geolozi tvrde da je vjerovatnije da je ovo obilježje rezultat erozije tla.
Postdoktorska istraživačica Lusija Perez Dijaz (Lucía Pérez Díaz) s Univerziteta Royal Holloway u Londonu sugerira da bi pukotina mogla proizaći i iz erozije mekog tla, povezujući stari rascjep s novim.
Promjene na Zemlji, iako nam možda nisu odmah vidljive, proizlaze iz neprestanog pomicanja tektonskih ploča. Litosfera, koja čini koru i gornji plašt, podijeljena je na tektonske ploče koje se stalno kreću.
Podjela Afričke ploče
Ovo kretanje može uzrokovati pucanje i formiranje novih granica ploča, kao što se događa na istočnoafričkoj pukotini, koja se proteže na nevjerovatnih 3.000 km od Adenskog zaljeva na sjeveru do Zimbabvea na jugu.
Rezultat toga je podjela Afričke ploče na somalsku i nubijsku ploču. Rascjep ima različite karakteristike duž svoje dužine, s rasjedima na jugu na širem području, dok su vulkanizam i seizmičnost ograničeni. Međutim, prema Dijaz, regija Afar pokazuje znakove ozbiljnog stanjivanja litosfere gotovo do potpunog raspada.
Tokom sljedećih desetaka miliona godina nastajanje novog okeana uzrokovat će širenje morskog dna duž rascjepa, što se već počelo događati. Kako okean napreduje, afrički kontinent će se smanjiti, stvarajući veliki otok s dijelovima Etiopije i Somalije koji će ležati u Indijskom okeanu.
