Poplave, cikloni i šumski požari odnijeli su nekoliko života, a vrućina sredinom godine i nedostatak padavina uzdrmali su golemu poljoprivrednu industriju zemlje, smanjivši prinose pšenice, obarajući cijene stoke i povećavajući izvoz mesa.
Meteorolozi upozoravaju da će klimatske promjene učiniti Australiju toplijom i pojačati oštrinu vremenskih ekstrema.
– Klimatske promjene i dalje utiču na klimu Australije – saopćio je meteorološki zavod.
Nacionalna srednja temperatura bila je 0,98 C viša od prosjeka iz perioda 1961-1990. godine, sa zimskim prosjekom višim za 1,53 stepeni Celziusa od prosjeka 1961-1990, saopćio je zavod.
Padavine su bile 1,6 posto iznad nacionalnog proseka 1961-1990. godine s 473,70 milimetara, ali je to bilo iskrivljeno u korist sjevernih regija jer se uzgaja malo usjeva, dok su dijelovi Zapadne Australije, najveće države koja uzgaja pšenicu, imali najniže zabilježene padavine.
Zavod je saopćio da je 2023. bila najtoplija godina u svijetu, s najvišim temperaturama okeana od aprila i obimom antarktičkog morskog leda na rekordno niskom nivou tokom većeg dijela godine.
Veći dio 2023. Australija je bila pod uticajem vremenskog fenomena El Nino – zagrijavanja voda Tihog okeana duž ekvatora kod obala Južne Amerike koje obično uzrokuje vruće i suho vrijeme u Australiji i jugoistočnoj Aziji.
Meteorolozi očekuju da će El Nino oslabiti i možda tokom ove godine otići u svoju suprotnost, La Ninu, što čini vlažnije vrijeme vjerovatnijim u Australiji, prenosi Reuters, piše FENA.
