Ovo je bio jedan od ključnih zaključaka novog izvještaja Banke Amerike objavljenog 22. februara, u kojem se analizira koliko bi visoki troškovi brige o djeci mogli da uspore rast broja žena u američkoj radnoj snazi.
Koristeći podatke OECD-a, međunarodne ekonomske koalicije 38 zemalja, Banka Amerike je iznijela procjenu prosječnih troškova brige o djeci za par sa dvoje djece i uporedila ih sa prosječnom ukupnom platom za par istog profila. U analizu je uključeno trideset zemalja OECD-a (Organizacija za ekonomsku kooperaciju i razvoj).
Ovom analizom je otkriveno da prosječni američki par s dvoje djece troši više od 30 odsto svojih zajedničkih plata na brigu o djeci.
Od 30 zemalja koje su analizirane samo je Novi Zeland imao skuplji sistem, dok Njemačka i Austrija imaju najpristupačniji sistem. Prosječna cijena brige o djeci u svih 30 zemalja bila je manja od 15 odsto plate jednog para.
“S obzirom na to da je odgovornost brige o djeci tradicionalno nesrazmjerno padala na majku, sve veći troškovi brige o djeci izazivaju zabrinutost oko napretka u stopama učestvovanja žena u radnoj snazi” napisali su autori izvještaja.
Još su dodali:
“Kako su troškovi porasli tokom posljednjih nekoliko decenija, procenat žena u radnoj snazi zastaje.”
Broj žena u SAD koje rade je na gotovo rekordnom nivou. Prema navodina Banke Amerike, od januara ove godine oko 78 odsto žena uzrasta od 25 i 54 godine rade ili traže posao. Ipak, u odnosu na druge zemlje koje je OECD analizirao, za američke žene je manje vjerovatno da će biti dio radne snage. Jedan od razloga za ovo su i troškovi brige o djeci.
Kada se uračunaju troškovi kao što su stanarina, hrana, odjeća, prevoz, briga o djeci i premije za zdravstveno osiguranje, “Biznis Insajder” je u janaru procijenio da bi briga o malom djetetu u 2024. koštala oko 25.714 dolara.
Radno intenzivna priroda industrije brige o djeci, kao i broj odraslih koji je potreban da brine o djeci, ključni je faktor koji povećava troškove. Ali to nije jedinstveno za SAD.
Među glavnim razlozima zašto je briga o djeci skuplja u Americi nego u ostatku razvijenog svijeta je taj što druge zemlje posvećuju veći dio svoje državne potrošnje brizi djece.
SAD troši otprilike 0.4 odsto svog BDP-a na rano obrazovanje i brigu o djeci, u poređenju sa 0.8 odsto koliko troši prosječna zemlju OECD-a. Nijedna zemlja ne troši više od Islanda, oko 1.7 odsto BDP-a zemlje.
Analiza podataka OECD-a objavljenih 2021. koju je prenio “New York Times” pokazala je da SAD troši otprilike 500 dolara godišnje po djetetu na brigu u ranom djetinjstvu. Ovo je veoma mala cifra kada se uporedi sa više od 14 hiljada dolara koliko troši prosječna zemlja OECD-a.
Osim što bi bolja i jeftinija briga o djeci povećala broj žena koje rade, takođe bi potencijalno motivisala američke parove da imaju više djece.
Skorašnja studija Pekinške agencije pokazala je da je jedan od glavnih razloga pada nataliteta u Kini visoka cijena brige o djeci. Kina je jedna od zemalja sa najvećim troškovima vezanim za brigu o djeci, prenosi “Telegraf“.
