Istina, kuga je kod ljudi vrlo rijetka, kažu u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), a godišnje se zabilježi prosječno sedam slučajeva zaraze. Svjetska zdravstvena organizacija godišnje (SZO) bilježi 1000 do 2000 slučajeva kuge, uglavnom u ruralnim područjima Afrike, Azije, Južne Amerike i SAD-a. Simptomi uključuju iznenadnu pojavu groznice i zimice, jaku glavobolju, bolove u mišićima, mučninu, povraćanje i otečene limfne čvorove.
Bakterija kuge obično se prenosi s glodavaca i buha na ljude ugrizom, dodirivanjem ili deranjem kože zaraženih životinja. Također, može se prenijeti na ljude ako udišu kapljice sline zaražene osobe ili životinje.
“Savjetujemo građanima da zaštite sebe i svoje ljubimce od kuge”, rekla je službenica zdravstvenog odjela Puebla Alicia Solis, prenosi Jutarnji.hr.
Zato zdravstveni službenici preporučuju stanovnicima da domove zaštite od glodavaca i izbjegavaju kontakt s mrtvim životinjama. Primjerice, kućne ljubimce treba redovito tretirati protiv buha i držati ih u zatvorenim prostorijama ili na povocu. Također, infekcije buhama kod kućnih ljubimaca treba odmah liječiti i odvesti ih veterinaru ako se razbole.
Procjenjuje se da je sredinom 14. vijeka kuga, ili crna smrt, usmrtila 25 miliona ljudi u Evropi. Dugo se vjerovalo da su je prenijeli štakori, sve dok izvještaj 2018., sa univerziteta u Oslu i Ferrari, nije pokazao da su uši i buhe ponajviše odgovorne za širenje bolesti kod ljudi.
Bolest može zahvatiti ljude svih dobi, ali otprilike polovicna slučajeva uključuje pacijente u dobi od 12 do 45 godina, tvrde u CDC-u. Ako se ne liječi, kuga ima stopu smrtnosti od 30 do 60 posto, ali te crne brojke padaju na manje od pet posto ako se bolest rano otkrije i liječi antibioticima.
