Donald Tramp putuje kroz vrijeme zahvaljujući izumima Nikole Tesle, a njegove avanture opisane su u dvije knjige s kraja 19. vijeka, navodi se u jednoj od najnevjerovatnijih teorija zavjere koja kruži internetom.
Nju je, među posljednjima, predstavio korisnik TikToka b_sauce86 uz komentar: „Ja sam teoretičar zavjera, ali ova je previše luda; odajem im priznanje za kreativnost“.
@b_sauce86 Im a conspiracy theorist but this one is just too crazy ???? ill give em credit for creativity though! Lol #longervideos #conspiracy #conspiracytherory #donaldtrump #trump #tesla #nicolatesla #timetravel #scif #q ♬ original sound – B-Sauce
Kao i većina nevjerovatnih teorija zavjera, a ova jeste među najnevjerovatnijm, zasnovana je na nekoliko činjenica koje su zatim izmijenjene, prilagođene izmišljenim pričama i tvrdnjama i promijenjene.
Šta se tvrdi u nevjerovatnoj teoriji
“Ovo jedna od najluđih teorija zavjere koje sam čuo. Postoji knjiga sa naslovom „Izvanredno podzemno putovanje Barona Trampa“, koja je napisana 1893. Priča je o dječaku po imenu Baron koji živi u Trampovom zamku. I Baronu postaje dosadan život u luksuzu, pa odlučuje da krene u avanturu. Na toj avanturi pomagao mu je čovjek po imenu Don, koji mu je pomogao da nađe portal za putovanje kroz vrijeme u Rusiji”, navodi se u videu i nastavlja:
“Onda je isti autor tri godine kasnije napisao nastavak nazvan „Posljednji predsjednik“. Glavna radnja knjige je o bogatom čovjeku koji živi u Petoj aveniji u Njujorku i rješava da se kandiduje za predsjednika. Brzo nakon toga pobijedi na izborima i tokom inauguracije za člana kabineta izabere gospodina Pensa. Nakon inauguracije, jer niko nije mislio da može da pobijedi, izbijaju neredi, ljudi započinju pobunu i uništavaju sve oko sebe. Tu sve postaje čudno. Nikola Tesla, koji je tvrdio da je otkrio način za putovanje kroz vrijeme, imao je 80 sanduka sa svojim životnim djelom kada je umro 1943. Čovjek odgovoran za skupljanje tih radova bio je profesor MIT Džon Tramp, stric Donalda Trampa. Pazite na ovo, kada je Džon Tramp umro, postoje glasine da je Teslin rad naslijedio Donald Tramp.
“Teorija je da je Donald Tramp koristio vremensku mašinu da putuje u budućnost, gdje je vidio da Hilari Klinton postaje predsjednica, što je dovelo do potpunog kolapsa SAD. Zbog toga se vratio nazad kroz vrijeme i odlučio da se kandiduje za predsjednika kako bi spasao zemlju. Dobro, nema više interneta za danas”, naveo je b_sauce86.
Šta je istina u ovoj teoriji
Već na prvi pogled jasno je da je ova teorija toliko fantastična da bi i sama mogla da bude dio nekog naučnofantastičnog romana. Međutim, djelići informacija na kojima je zasnovana zaista su tačni, samo su spojeni tako da djeluju koherentno i povezano iako to nisu.
Avanture barona Trampa
Primjera radi, knjiga „Izvanredno podzemno putovanje barona Trampa“ zaista postoji. Riječ je o djelu autora Ingersola Lokvuda iz 1893. Međutim, već u opisu glavnog junaka je napravljena greška. On se ne zove Baron Tramp, kako tvrde teoretičari zavjere povlačeći paralelu sa najmlađim sinom bivšeg američkog predsjednika, već se zove Vilhelm Hajnrik Sebastijan fon Tramp, a zovu ga mali baron Tramp jer je mali baron nasljedna titula u njegovoj porodici, za koju se navodi da je francuskog porijekla i da joj je prezime nekad bilo De la Trompe.
Takođe, tačna je informacija da živi u Trampovom zamku, čije ime su mnogi uporedili sa Trampovim tornjem u Njujorku, ali to je sve gdje bilo kakve sličnosti postoje.
Drugi dio tvrdnje – da mu čovjek po imenu Don (kako zovu Donalda Trampa) pomaže da nađe portal za putovanje kroz vrijeme u Rusiji – netačan je. U ovom djelu uopšte ne postoji portal za putovanje kroz vrijeme, već portal za putovanje u podzemni svijet. A da ga pronađe ne pomaže mu „čovjek po imenu Don“ već za to koristi rukopis iz 15. vijeka koji je napisao španski mislilac i filozof don Konstantino Bartolomeo Strefolofidžegvanerijusfum, koga su skraćeno zvali don Fum. Don ima značenje gospodin, a ne predstavlja lično ime.
Teorija, koja je već pala na sličnostima između Donalda Trampa i malog barona Trampa, nastavlja se pozivanjem na potpuno drugi roman Ingersola Lokvuda – „1900. ili Posljednji predsjednik“.
Objavljen 1896. ovaj roman nema nikakve veze sa avanturama malog barona Trampa, niti se bilo ko sa tim prezimenom spominje u njemu. To je satirična priča iz alternativne istorije u kojoj na izborima 1896. pobjeđuje autsajder demokrata Vilijam Dženings Brajan, ljevičarski populista (stvarna ličnost i političar koji je, inače, izgubio i na tim izborima 1896. i na glasanju 1900. od republikanca Vilijama Mekinlija), pa izbijaju neredi koje organizuju njegove pristalice „anarhisti i socijalisti“, a različite odluke dovode do raspada države. Sve se završava eksplozijom Kapitola u ponoć 1900. i nestankom „Vašingtonove republike“.
Posljednji predsjednik
Iako navode da je knjiga „o bogatom čovjeku koji živi u Petoj aveniji u Njujorku“, u knjizi se ne radi ni o jednom čovijeku, već o izborima u kojima se sukobljavaju stvarni američki političari iz tog doba.
Jedine dve sitnice u knjizi zbog kojih je povezuju sa Donaldom Trampom su spominjanje hotela u Petoj aveniji, gdje se između ostalih nalazi i Trampova kula ali i mnogi drugi hoteli, i to što se ministar poljoprivrede zove Lafajet Laf Pens i dijeli prezime sa bivšim potpredsjednikom SAD Majkom Pensom. Riječ je o američkom kongresmenu iz Kolorada, ljevičarskom populisti, a ne o izmišljenoj ličnosti, pa i ta veza nema baš neku težinu.
Povezanost sa Nikolom Teslom
Nikola Tesla se često pominje u vezi sa putovanjem kroz vrijeme. Iako jeste spominjao da vjeruje da je odlazak u prošlost i budućnost moguć, nije poznato da je srpski naučnik i pronalazač ikada uspio da napravi bilo šta nalik uređaju za putovanje kroz vrijeme. Posebno je zanimljivo da se po društvenim mrežama često spominje tvrdnja da je Tesla učestvovao u takozvanom „Filadelfijskom eksperimentu“ – kojim je, navodno, 28. oktobra 1943. američki ratni brod „Eldridž“ poslat na putovanje kroz vrijeme. Međutim, ta tvrdnja pada u vodu već najosnovnijom logikom – Nikola Tesla je preminuo 7. januara 1943, pa samim tim nije mogao ni da učestvuje u eksperimentu. Naravno, ima i onih teoretičara koji to znaju, pa su promijenili narativ i tvrde, takođe bez ikakvog dokaza, da je Tesla ubijen jer je shvatio da bi taj eksperiment pošao po zlu, pa je tražio da se od njega odustane.
Osim toga, dobro je poznato da nikakav trag o „Filadelfijskom eksperimentu“ ili, kako tvrde teoretičari Projektu „Duga“ Kancelarije za pomorska istraživanja (ONR), ne postoji i da je riječ o prevari koju je 1955. smislio Karl Alen, ufolog, a koja je nastavila da se širi i mijenja oblik i godinama kasnije. U ranim verzijama teorije ratni brod je navodno postao nevidljiv, u kasnijim verzijama je teleportovan u Norfolk, a tek posjlednjih godina je dodato u priču i putovanje kroz vrijeme, povremeno sa uključivanjem Alberta Ajnštajna ili Nikole Tesle.
Međutim, dokumenta pokazuju da „Eldridž“ 1943. nijednom nije pristao u Filadelfiju, a Kancelarija za pomorska istraživanja (koja i sama još 1986. objavila informacije o tome) osnovana je 1. avgusta 1946, skoro tri godine nakon navodnog eksperimenta koji je vodila.
“ONR nije nikad eksperimentisala sa nestajanjem, ni u 1943. ni u bilo koje drugo vrijeme (ONR je osnovana 1946). U skladu sa trenutnim naučnim znanjem, naučnici ONR ne vjeruju da bi takvi eksperimenti bili mogući osim u svijetu naučne fantastike”, navela je Kancelarija u pismu iz 1986.
Trampov stric i veza sa Teslom
Tvrdnja o povezanosti Nikole Tesle i Džona Trampa ima utemeljenje u stvarnosti. Ovaj američki inženjer, pronalazač i fizičar, kao i višedecenijski profesor prestižnog Instituta tehnologije Masačusetsa (MIT) zaista je bio zadužen da pregleda (a ne sakupi, kako se tvrdi u teoriji) zaostavštinu srpskog naučnika nekoliko dana nakon Tesline smrti. Svojevremeno je u jednom dokumentarcu rekao da je zadatak da traga za bilo kakvim dokazom postojanja tajnog oružja, koje su tadašnji mediji nazivali „zrak smrti“, a zbog kojeg je bila zabrinuta vlada SAD.
U pismu napisanom 30. januara 1943. Tramp je poručio da je „pregledao zaostavštinu pokojnog dr Nikole Tesle kako bi utvrdio moguću korist za ovu zemlju u ratu i moguću opasnost ako padne u pogrešne ruke“.
“Kao rezultat mog pregleda, moje mišljenje je da među dokumentima i stvarima dr Tesle ne postoje naučne bilješke, opisi ili metode koje bi imale značajnu vrijednost za ovu zemlju ili koje bi predstavljale opasnost u rukama neprijateljima. Zbog toga ne vidim ni tehnički, ni vojni razlog zašto bi ova zaostavština bila zadržana. Nešto pisanog materijala dr Tesle, koji pokriva tipične i potpune ideje iz njegovih poznih godina, izdvojeno je i navedeno u dodatnom dokumentu. Nije diskreditovanje ovog uvaženog inženjera i naučnika, čiji su značajni doprinosi znanjima o elektrici napravljeni početkom vijeka, reći da su njegove misli i radovi u posljednjih 15 godina uglavnom spekulativnog, filozofskog i donekle promotivnog karaktera – često povezani sa bežičnim prenosom energije – ali nisu iznijeli svježe i radne principe i metode za realizaciju tih rezultata”, napisao je Džon Tramp u pismu.
Sam dokument jasno pokazuje da Teslina zaostavština nije bila u Trampovom vlasništvu, već ju je on samo pregledao, pa nije ni mogao da je ostavi u nasljedstvo svom bratancu. Međutim, Teslin sestrić Sava Kosanović tu zaostavštinu je pokupio i nakon nekoliko godina prebacio u Beograd, gdje je osnovan Muzej Nikole Tesle u kojem se ona i čuva, prenosi Telegraf Nauka.
