Najveća prepreka
Ideja da neki bolovi u tijelu mogu ukazati na promjenu vremena prisutna je u civilizaciji još od doba stare Grčke. Tipično objašnjenje veze koja postoji između bolova i vremenskih prilika jeste da pad atmosferskog pritiska uzrokuje širenje mekog tkiva i tečnosti u zglobovima te nadražuje nerve i izaziva osjećanje bola, posebno u artritičnim zglobovima ili onima koji su u prošlosti pretrpjeli povredu.
Neke studije objašnjavaju da promjene u atmosferskom pritisku povećavaju bol, dok druge tvrde da ga smanjuju, ipak ima i onih koji poriču uzročno-posljedični odnos.
Utjecaj temperature i vlažnosti bio je predmet nekih proučavanja, ali nijedno od njih nije došlo do nekih pouzdanih činjenica koje bi objasnile ovaj fenomen.
Najveća prepreka u izučavanju ove pojave je to što se naučnici moraju osloniti da ispitanikov subjektivni doživljaj bola, koji nije pouzdan.
Subjektivni utisci
Samim tim, upoređivanje subjektivnih utisaka je teško i neprecizno. Iako se ovaj fenomen može objasniti na psihičkom nivou, naučnici i dalje tragaju za objektivnim, argumentiranim rješenjem ove misterije.
Reagiranje meteoropata
Nekada su se samo starije osobe žalile na glavobolju, bolove u kostima i zglobovima kod promjene vremena – zahladnjenja, kiše ili snijega. Danas sve osobe na određeni način reagiraju na nepovoljne vremenske prilike.
Posljednjih desetak godina svjedoci smo naglih vremenskih promjena, izmjenjuju se godišnja doba bez prijelaznih razdoblja, dnevne razlike u temperaturi ponekad iznose i 15 do 20 stepeni.
Razvijena je nova grana meteorologije – biometeorologija koja se bavi utjecajem vremena na ljude, životinje i biljke.
Cilj biometeorološke prognoze je na vrijeme upozoriti osobe osjetljive na nepovoljne vremenske uvjete kako bi na vrijeme spriječile nastanak zdravstvenih tegoba. Premda je biometeorologija novija nauka, spoznaja o utjecaju vremenskih prilika na zdravlje ljudi stara je oko 2.500 godina, prenosi “Avaz“.
