Površina Venere je potpuno negostoljubiva: neplodna, suha i vrela. A da li je uvijek bilo tako? Da li je Venera nekada mogla biti slična Zemlji?
Prošlo je 27 godina od kada je Nasina misija Magelan posljednji put orbitirala oko Venere. Iako su od tada stečena nova značajna znanja o Veneri, i dalje postoje brojne misterije vezane za ovo planetu.
Nasina misija DAVINCI + (Deep Atmosphere Venus Investigation of Noble Gases, Chemistry, and Imaging), koja će početi između 2028. i 2030. godine možda će to promijeniti i dati nam odgovore na ova brojna pitanja.
1. Da li je na Veneri nekada bilo života kakav mi poznajemo?
Kada razmišljamo o drugim planetama, često postavljamo velika pitanja: postoji li tamo život? Da li je ikada postojao? Ako jeste, kakav je to bio život? Mikrobi poput onih na Zemlji? Ili je to bilo nešto što mi nikada nismo vidjeli?
“Naučna zajednica je spekulisala o mogućem životu na Veneri, ali dok ne saznamo da li je i kada Venera u prošlosti bila nastanjena, teško je reći nešto više od ovih spekulacija”, kaže dr Điada N. Arni, zamenik glavnog istraživača za DAVINCI u Nasinom centru za svemirske letove Godard.
Da bismo utvrdili da li je život na Veneri ikada bio moguć, prvo treba da razumijemo nekadašnje okruženje na Veneri. Ovo uključuje proučavanje atmosfere, geologije i istorije planete. “Svi uvijek postavljaju pitanje o želimu, ali dok ne razumijemo kontekst, nećemo znati šta tražimo i možda ćemo biti još zbunjeniji”, objašnjava dr Džejms B. Garvin, glavni istraživač za DAVINCI u NASA Godard.
2. Zašto su Zemlja i Venera toliko različite?
Venera i Zemlja su slične po veličini i gustini, tako da bi hipotetički, ove planete mogle biti veoma slične. Pa ipak, one su izrazito različite.
Pritisak vazduha na površini Venere je 90 puta veći od Zemljinog, Venera se rotira oko svoje ose unazad u poređenju sa drugim planetama u Sunčevog sistema, a temperatura na površini Venere je preko 900 stepeni Farenhajta (preko 482 Celzijusa), što je čini najtoplijom planeta u našem solarnom sistemu. Ova ekstremna toplota na površini Venere je posljedica njene atmosfere koja sadrži ugljen-dioksida sa gustim oblacima sumporne kiseline.
3. Kako je nastala Venera?
Čak je i ovo, naizgled osnovno pitanje, još uvijek misterija. Još uvijek se ne zna da li je Venera nastala od istih materijala ranog Sunčevog sistema kao što se to desilo sa Zemljom i Marsom. Takođe se još uvek ne zna da li su Veneru nekada pogodile komete i asteroidi, bogati vodom, kao što je to bio slučaj sa Zemljom. To saznanje pomoglo bi naučnicima da shvate da li je na Veneri nekada bilo vode.
4. Kakav je sastav atmosfere na Veneri?
Osim ugljen-dioksida i sumpora, naučnicima nije poznato koje još važne supstance se nalaze u sastavu Venrine atmosfere. “Mi zaista ne znamo koje važne hemikalije postoje u atmosferi Venere”, kaže Garvin. “Ne razumijemo hemijske cikluse koji daju tragove o tome kako se ona razvila.”
DAVINCI sonda će mjeriti sastav, pritisak, temperaturu i dinamiku promene – na najmanje svakih 200 metara dok se spušta kroz Venerinu atmosferu. Jedna od najvećih misterija Venerine atmosfere leži u najnižoj ili “dubokoj” atmosferi.
5. Kako su nastale stijene na Veneri?
Posljednja letjelica koja se uspješno spustila kroz atmosferu i sletjela na Veneru bila je sovjetska misija VeGa-2 1985. godine, koja je preživela 52 minuta na vrućoj površini. Tamo gdje je letelica sletjela, bila je okružena bazaltnim ravnicama, ali se smatra da su neki regioni na Veneri drugačiji. Dakle, površina Venere i dalje je misterija u regionima izvan ravnica.
6. Koliko je vode bilo na Veneri?
Tečna voda je neophodna za život. Ne možemo procjenjivati Venerin nekadašnji mogući život, a da ne znamo koliko je možda na njoj bilo vode – i kada i kako je ta voda nestala.
7. Kakve su površinske aktivnosti na Veneri?
Naučnicima je i dalje misterija da li je Venera ikada imala tektonske ploče poput onih na Zemlji.
Istorija tektonike Venere je i dalje aktivna oblast istraživanja sa mnogim otvorenim pitanjima. Neki naučnici vjeruju da je Venera zadržala tektoniku ploča sa bočnim pokretnim, dok drugi pretpostavljaju da je ovaj period u davno u istoriji Venere.
Još jedna ključna misterija kada se govori o površini Venere su vulkani. Sve planete moraju da se oslobode svoje unutrašnje toplote. Zemljin metod za oslobađanje su vulkanski procesi. Naučnici i dalje spekulišu da li je površina Venere trenutno vulkanski aktivna i u kom stepenu se erupcije dešavaju.
8. Ne zna se ni kako izgledaju njene planete
Posljednja letjelica koja je sletjela na Veneru snimila je samo ravnice. Naučnci se nadaju da će im DAVINCI otkriti mnogo više o drugim delovima ove Zemljine komšijske planete.
9. Da li postoje planete slične Veneri izvan našeg Sunčevog sistema (egzoplanete)?
Naučnici su uzbuđeni zbog ideje da ono što naučimo o Veneri može da se primeni i na egzoplanete – planete izvan našeg Sunčevog sistema. Bolje razmijevanje Venere može da pomogne i bolje razumijevanje ovih udaljenih svijetova, prenosi National geographic.
