Prema istraživačima s nekoliko američkih univerziteta, uključujući Oregon State, Arizonu, Tampu i Whitworth, usamljenost može povećati vjerovatnoću da ćemo sanjati loše snove. Ovo otkriće dolazi u kontekstu sve veće zabrinutosti oko zdravstvenih posljedica usamljenosti.
Povezanost između usamljenosti i noćnih mora otkrivena je kroz istraživanje koje je uključivalo anketiranje 1.600 odraslih osoba u dobi od 18 do 81 godine. Istraživači su otkrili da osobe koje su se osjećale usamljeno češće pate od intenzivnijih noćnih mora. Iako su rezultati pokazali korelaciju, a ne uzročno-posljedičnu vezu, oni ukazuju na potencijalno značajan utjecaj usamljenosti na kvalitetu sna.Ključnu poveznicu između usamljenosti i noćnih mora istraživači su pronašli u stresu. Naime, stres, zabrinutost, anksioznost i hiperuzbuđenje – stanje pojačane budnosti i usredotočenosti – svi su faktori koji se češće javljaju kod usamljenih osoba i koji mogu doprinijeti učestalijim i intenzivnijim noćnim morama.”Spavanje je ključno za kognitivno funkcionisanje, regulaciju raspoloženja, metabolizam i mnoge druge aspekte dobrobiti. Zato je važno istražiti psihološka stanja koja remete san, a usamljenost je svakako jedno od ključnih”, zaključuju istraživači.Ključnu poveznicu između usamljenosti i noćnih mora istraživači su pronašli u stresu. Naime, stres, zabrinutost, anksioznost i hiperuzbuđenje – stanje pojačane budnosti i usredotočenosti – svi su faktori koji se češće javljaju kod usamljenih osoba i koji mogu doprinijeti učestalijim i intenzivnijim noćnim morama.
“Spavanje je ključno za kognitivno funkcionisanje, regulaciju raspoloženja, metabolizam i mnoge druge aspekte dobrobiti. Zato je važno istražiti psihološka stanja koja remete san, a usamljenost je svakako jedno od ključnih”, zaključuju istraživači.
Medicinska sestra pojasnila: “Odgađanje alarma užasno šteti vašem zdravlju”
Ova studija dodaje se na rastuću listu istraživanja koja ukazuju na ozbiljne zdravstvene rizike povezane s usamljenošću, uključujući povećan rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, depresije i demencije. S obzirom na ove nalaze, postaje jasno da je usamljenost ne samo emocionalni, već i značajan javnozdravstveni problem koji zaslužuje ozbiljnu pažnju.
Dr. Colin Hesse, istraživač i direktor Škole komunikacija na OSU College of Liberal Arts, objašnjava kako usamljenost može djelovati kao alarm koji nas upozorava na manjak društvenih veza. “Kada ljudima nedostaju snažne međuljudske veze, to rezultira fizičkom, mentalnom i socijalnom patnjom”, navodi dr. Hesse. “Slično kao što nas glad upozorava da nismo unijeli dovoljno kalorija, usamljenost nas upozorava na neispunjene potrebe za društvenom povezanošću”, piše Klik
